Ponedjeljak je. 8:15 ujutro. Ulazite u ured, a nadređena vas poziva da „kratko svratite“. Kaže da zatvorite vrata. Na stolu su papiri.
Ne radi se o poslu, učinku, ugovoru ni otkazu.
Papiri govore o – vašem dugu.
Ne dugu prema poslodavcu. Ne dugu nastalom na radnom mjestu.
Riječ je o osobnom dugovanju prema banci i agenciji za naplatu potraživanja, koje je – bez vašeg znanja i pristanka – završilo u rukama poslodavca.
Upravo to dogodilo se Antoneli B., zaposlenici čije je privatno financijsko stanje postalo dio poslovne hijerarhije. Njezina nadređena zaprimila je pravna upozorenja, prijetnje odgovornošću i nalog za obustavu dijela plaće – sve zbog osobnog duga radnice.
„Imala sam osjećaj da stojim gola pred šeficom. Nisam znala kamo gledati“, govori Antonela.
Dug koji ne prestaje biti privatna stvar
Antonela nije kriminalka. Zaposlena je, redovno dolazi na posao i obavlja svoje zadatke.
U ranim dvadesetima podigla je kredit od oko 10 tisuća kuna. Danas beznačajan iznos, tada – presudan. Dio je otplaćen, dio nije. Dug je prodan.
Kupac potraživanja postaje agencija EOS Matrix, koja se sama opisuje kao stručnjak za međunarodno upravljanje potraživanjima. Od tog trenutka, priča više ne ostaje između dužnika i vjerovnika.
Poslodavac Antonele dobiva upute gdje, kako i kome isplaćivati dio njezine plaće. Traži se da se nezaštićeni dio primanja, umjesto na njezin račun, isplaćuje izravno agenciji. Uz to dolazi i upozorenje: ako plaća već ima druge ovrhe – poslodavac to mora prijaviti.
„Najgore je bilo znati da se o meni govori bez mene“, kaže Antonela za Slobodnu Dalmaciju.
Kad radnik postane problem
U dokumentima koje je poslodavac zaprimio navodi se obveza provedbe ovrhe sukladno Ovršnom zakonu. U praksi to znači da poslodavac postaje izvršitelj isplate duga zaposlenika.
Dug je u tom trenutku iznosio nešto više od 1300 eura. Međutim, dio Antoneline plaće već se isplaćuje preko nezaštićenog računa, raspoređen između više vjerovnika – uključujući i EOS Matrix.
Unatoč tome, agencija pokušava zaobići FINA-u, banke i druge vjerovnike te traži izravnu isplatu od poslodavca.
Cijena duga tada prestaje biti financijska.
Radnik više nije samo zaposlenik – postaje rizik.
Zakon, naime, omogućuje da u slučaju nepostupanja poslodavca, vjerovnik može ići u ovrhu nad računom tvrtke. Dug pojedinca tako postaje problem kolektiva.
„Sve je legalno. A ti se osjećaš kao da si kriv što postojiš“, kaže Antonela.
Sustav bez nadzora
Agencije za naplatu potraživanja u Hrvatskoj djeluju desetljećima. EOS Matrix je od lipnja 2024. licenciran od Hrvatske narodne banke kao pružatelj usluge servisiranja kredita.
No, samo godinu ranije, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kaznila je EOS Matrix s više od pet milijuna eura zbog teških povreda privatnosti – uključujući nezakonitu obradu zdravstvenih podataka, podataka maloljetnika i snimanje razgovora.
Unatoč tome, zakon im omogućuje dubok ulazak u privatni i profesionalni život dužnika.
Što je zakonito, a što nije?
Odvjetnica Martina Radić Šunjić pojašnjava da agencija ima pravo zatražiti provedbu sudske ovrhe na plaći te da poslodavac mora postupati po rješenju, uz osiguranje zakonskog minimuma radniku.
No, ključni problem nastaje kada se traži izravna isplata mimo FINA-e.
„Zahtjev da se dio plaće isplaćuje izravno agenciji predstavlja zaobilaženje zakonskog sustava. Poslodavac nema obvezu i ne smije postupiti po takvim naputcima. Riječ je o nepoštenoj praksi“, ističe odvjetnica.
Iz EOS Matrixa odgovaraju da su plaća i račun dva različita predmeta ovrhe te da poslodavac mora postupiti po zaprimljenoj ovršnoj ispravi.
Ogledalo sustava
Ovaj slučaj nije iznimka, nego pravilo sustava u kojem su radnici izloženi, poslodavci prisiljeni, a dužnici obilježeni.
Kada dug promijeni vlasnika, ne otkupi se samo potraživanje, otkupi se i dio dostojanstva.
