Cijene stanova u Bosni i Hercegovini dosegnule su rekordne razine, a stručnjaci upozoravaju da ni tijekom 2026. ne treba očekivati pad cijena.
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dostigle su povijesni maksimum. U Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju 2026. prodano je 1.200 novih stanova, od čega čak 957 u Republici Srpskoj, i 243 u Federaciji, pokazuju zvanični podaci. Najskuplji kvadrat stana je, očekivano, u glavnom gradu.
– Za cijene ne samo u Županiji Sarajevo, već u kompletnoj zemlji možemo reći da nisu realne. Najmanja prodajna cijena u Sarajevu, u užem jezgru, je oko 4.000 KM po metru četvornom. Teško je naći stan u užem jezgru ispod te cijene. Potražnja je i dalje na visokoj razini. Zgrada kada krene s izgradnjom ne dođe ni do pola, a većina stanova se proda u samom startu, kaže vlasnik agencije za nekretnine iz Sarajeva Sanid Pamuk.
Skupo i u Trebinju
Slijede Banja Luka, Tuzla, Bijeljina, ali i Mostar i Trebinje, gdje se stanovi na atraktivnim lokacijama prodaju i do 5.000 maraka po kvadratu. Kako ističu agenti, najtraženiji su stanovi od 40 do 50 kvadrata, koji se najčešće kupuju radi iznajmljivanja.
– Kvadrat se kreće od 2.600 do 4.200 KM po metru četvornom. Proteklih mjeseci nije bilo povećanja cijena. Najviše se traže kvadrature do 40 ili 50 metara kvadratnih. Ima potražnje za stanovima. I dalje se traži novogradnja, posebno što se sada spominje povrat PDV-a pa se ljudi odlučuju za stanove u izgradnji, ističe Jovana Despotović, vlasnica agencije za nekretnine iz Bijeljinje.
Iako ih statistika o broju prodanih stanova demantira, građani kažu kako je sve teže doći do krova nad glavom. Godinama se u našoj zemlji najavljuje “pucanje balona” i pad cijena nekretnina, međutim to se ne događa.
Cijene neće padati
Poznavatelji prilika kažu da već više od 20 godina nije zabilježen nijedan pad cijena na ovom tržištu.
– Cijene neće padati sigurno u skorije vrijeme. Bilo je nekih najava padova, ali od 2000. nije zabilježen nijedan pad cijena nekretnina. One ili stagniraju ili idu gore, poručuje Pamuk.
Potražnju dodatno podižu kupovina za izdavanje, štednja u nekretninama i ograničena ponuda kvalitetnih stanova, pa i dijaspora koja kupuje znatan dio nekretnina posebno u novogradnji i kao investicijske nekretnine. Ali ona nije glavni kupac.
– Iskustvo pokazuje da najveći dio tržišta i dalje čini lokalno stanovništvo. U ukupnom broju realiziranih transakcija približno 70 posto kupaca dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok oko 30 posto čini dijaspora, kaže agentica Amela Ljuhar-Hadžijahić.
Prema njenim riječima, obično kupci prodaju postojeću nekretninu i uz manji stambeni kredit kupuju novu. Također, značajan broj kupaca kompletnu kupovinu financira putem kredita.
Kada se radi o prvoj nekretnini kojom se rješava stambeno pitanje, kredit je i dalje najzastupljeniji model financiranja. S druge strane, investicijske nekretnine se najčešće kupuju vlastitim sredstvima. Takve kupovine uglavnom se financiraju iz ušteđevine, sredstava ostvarenih prodajom druge nekretnine ili kroz nasljedstvo, dok je kreditno zaduženje u ovom segmentu znatno manje zastupljeno.
