Internet kupovina iz Kine posljednjih je godina postala svakodnevica i u Bosni i Hercegovini. Niske cijene, velik izbor i jednostavno naručivanje privukli su velik broj kupaca, ali istodobno izazvali nezadovoljstvo dijela domaćeg trgovinskog sektora.
Prema podacima navedenima u izvornom tekstu, prošle je godine u Bosnu i Hercegovinu stiglo čak 2,1 milijun paketa male vrijednosti, dok se istodobno tvrdi da domaće gospodarstvo posluje pod teretom više od 2.350 različitih poreza, naknada i drugih nameta.
Problem je, prema navodima izvornog teksta, različit regulatorni i fiskalni tretman robe koja građanima stiže izravno iz inozemstva i robe koju prodaje domaći trgovac.
Prošle godine 2,1 milijun malih paketa
Prema podacima koje prenosi izvor, tijekom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu stiglo je čak 2,1 milijun pošiljki male vrijednosti, vrijednosti do 300 KM. Za ovu godinu još nema dostupnih podataka.
Upravo taj broj pošiljki pokazuje koliko je prekogranična internetska trgovina postala značajna. Kada je riječ o milijunima paketa, više nije riječ o zanemarivom dijelu potrošnje.
Ipak, tvrdnju da Temu iz BiH „izvlači stotine milijuna KM“ treba uzeti s rezervom. U dostavljenom tekstu nije naveden konkretan službeni podatak o ukupnoj vrijednosti kupnje građana BiH putem Temua koji bi potvrdio taj iznos.
Domaći trgovac ima potpuno drukčije obveze
Domaća tvrtka koja prodaje isti ili sličan proizvod posluje u skladu s domaćim propisima.
To podrazumijeva porezne i druge obveze, fiskalizaciju tamo gdje je propisana, troškove zaposlenih, doprinose, poslovni prostor, administraciju, kao i obveze prema kupcima.
U izvornom tekstu navodi se podatak o više od 2.350 nameta koje plaća domaće gospodarstvo.
Zbog toga domaći trgovci već dulje upozoravaju da ne mogu uvijek ravnopravno konkurirati robi koja krajnjem kupcu stiže izravno iz inozemstva.
Posebno je teško konkurirati cijenom. Ako jedan proizvod prolazi kroz domaćeg uvoznika, distributera i trgovca, svaki od njih ima svoje troškove poslovanja.
Kod izravne internetske kupnje taj lanac izgleda potpuno drukčije.
Europa već mijenja pravila
Prema informacijama navedenima u tekstu, Europska unija krenula je u smjeru dodatnog oporezivanja i naknada za male pošiljke koje stižu izvan EU-a.
Navodi se da je uvedena naknada od tri eura za male pakete, kao i da bi u studenome trebala uslijediti dodatna naknada za rukovanje malim paketima u iznosu od dva eura po artiklu.
Izvor također tvrdi da se broj narudžbi s platformi Temu i Shein u protekla dva mjeseca prepolovio.
Za kupca je računica jednostavna: ako dodatni trošak raste sa svakim artiklom ili pošiljkom, kupnja većeg broja jeftinih proizvoda više nije toliko povoljna kao ranije.
A što radi BiH?
Upravo je to ključno pitanje za domaće tržište.
Ako građani BiH godišnje naručuju milijune malih pošiljki, potrebno je pronaći model koji neće potpuno ugušiti internetsku kupnju, ali će istodobno omogućiti pravednije uvjete za domaće kompanije.
Domaći trgovac teško može razumjeti situaciju u kojoj za poslovanje mora ispunjavati niz poreznih, administrativnih i potrošačkih obveza, dok se istodobno povećava količina robe koja građanima stiže izravno preko globalnih platformi.
Tu je i pitanje zaštite potrošača.
Prema navodima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, prenesenima u izvornom tekstu, domaći propisi o zaštiti potrošača primjenjuju se na prodavače registrirane u BiH i ovlaštene za prodaju i distribuciju robe u zemlji.
Kod izravne kupnje od kompanije koja nema poslovni subjekt u BiH mogućnosti djelovanja domaćih institucija nisu iste.
Nije pitanje treba li zabraniti Temu
Bit problema stoga nije u tome treba li građanima zabraniti kupnju jeftinije robe putem interneta. Potrošač će sasvim razumljivo tražiti proizvod koji mu je povoljniji.
Mnogo je važnije pitanje jesu li pravila igre jednaka za sve koji prodaju robu građanima BiH.
Ako domaća tvrtka plaća poreze, doprinose, naknade i druge obveze, zapošljava radnike i odgovara pred domaćim institucijama, razumljivo je da očekuje sustav u kojem neće biti u nepovoljnijem položaju samo zato što posluje u Bosni i Hercegovini.
S 2,1 milijunom malih pošiljki godišnje, ovo više nije pitanje nekoliko paketa naručenih putem interneta.
Postalo je ozbiljno pitanje domaće trgovine, porezne politike i konkurentnosti gospodarstva BiH.
