Probao sam travu, haš, gljive, LSD, 2C-B, DMT, mephedrone, GHB, modafinil, spid, adderall, bombon, MDMA, koks, ketamin, popperse. Trava je redovito, ostalo kako mi dođe, ali uvijek odgovorne doze i odgovorne pauze. Recimo psihodelici možda 2-3x godišnje, MDMA ili bombon također.
U IT-u sam, normalni prijatelji, normalan život, teretana 4x tjedno zadnjih 18 godina, zdrava prehrana.
Buraz, lakše je kokain od trave nabavit.
Jeftiniji je od alkohola, eto zašto. Jedino što nije poskupilo u inflaciji.
Doslovno tako, slobodnim stilom, kako je već uobičajeno na društvenim mrežama, raspredaju po Redditu sudionici rasprave o temama rasprostranjenosti i dostupnosti droga (mladima) u Hrvatskoj.
Drogiranje od tinejdžerskih dana, kako pokazuje sudionik s popisom konzumacije kao da je krenuo u običan šoping, poprima sve gore razmjere. U ponedjeljak je u varaždinsku srednju strukovnu školu upala policija i provela kriminalističko istraživanje nad učenicima od 16, 17 i 18 godina koji su za vrijeme nastave konzumirali opojna sredstva – drogu amfetamin.
Svi relevantni podaci posljednjih godina pokazuju koliko je situacija s konzumacijom i dostupnošću droga u nas, kao i ostatku Europe i svijeta uostalom, sve ozbiljnija. Nećemo otkriti toplu vodu ako citiramo nekoliko rečenica iz recentnih izvješća: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), na primjer, u povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, objavljuje:
– Prema rezultatima istraživanja, u RH svaki četvrti građanin je barem jednom u životu uzimao neku ilegalnu drogu. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane prevalencije uporabe droga, osobito kanabisa i stimulansa, među mladima, uz prisutan trend poliuporabe droga. Zabrinjavajuću javnozdravstvenu ugrozu predstavlja i visoka dostupnost i sve veća raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari – stoji u izvješću HZJZ-a.
Lanjske 2022. godine ukupan broj liječenih zbog problema ovisnosti o drogama, kao i onih koji su se prvi put javili na liječenje, bio je 6078, što je više nego 2021. i 2020. Devet osoba koje su se lani javile na liječenje zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari mlađe je od 15 godina, 217 liječenih ima između 15 i 19 godina. Znači, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, a već su iskusili liječenje.
– Eksperimentiranje počinje u dobi oko 16 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze na liječenje je 29 godina – objavio je HZJZ. No ima i konzumenata koji s drogiranjem počinju s 13 godina. Nadalje, posljednje ESPAD istraživanje navika 16-godišnjih europskih učenika iz 2019. godine pokazuje kako se Hrvatska prema konzumaciji psihoaktivnih droga u životu nalazi iznad prosjeka ESPAD-a (prosjek 16 posto, a u nas 18 posto). Kanabis je i dalje najčešće korištena psihoaktivna droga u Hrvatskoj; 2019. godine nešto više od petine naših šesnaestogodišnjaka, odnosno 22 posto, probalo je neku od psihoaktivnih droga, uključujući kanabis.
Još samo jedan podatak: ludilo za kokainom, nekad drogom imućnih, u Hrvatskoj je općoj populaciji u posljednje tri-četiri godine poraslo za 25 posto! To se prelijeva i na mlade – analize HZJZ-a i Instituta “Ivo Pilar” za razdoblje od 2011. do 2019. godine pokazuju kako se konzumacija kokaina u mladih do 34 godine utrostručila.
– Kanabis je među mladima i dalje “in”, ali lagani primat preuzima i kokain. Europsko je tržište preplavljeno kokainom; glavni ulazni pravci u Europi idu preko Belgije, Nizozemske i Španjolske – objašnjava Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje droga HZJZ-a. Kaže i kako je nakon pandemije COVID-a 19 porasla konzumacija droga u Hrvatskoj, osim kokaina, još i fentamina, ecstasyja, kanabisa.
Zanimao nas je posebno onaj dio o rastućem trendu “poliuporabe droga”. Trap cajke, techno partyji, ma i obične kućne svečanosti, pri čemu ni najmanje ne podcjenjujemo ostala okupljanja – naći ćete o tome tragove na internetu – nerijetko su prilika da se društvo počasti, redom, “lajnom” koksa, pa iza toga malo “mrme” (ecstasyja), onda “dim” ili dva trave, pa red cuge itd.
Tko ne bi “otkačio” kada Jelena Karleuša zapjeva: “Dođi da te išamaram/Plava je kosa, plave su oči/Plavo je nebo/Ove ću noći ja da budem tvoja lajna/Ti budi moja tajna”…
– Nekada su ljudi uzimali jednu drogu, a danas sve češće nailazimo na poliuporabu, dakle da se više droga ili uzima istodobno ili jedna za drugom. Događa se tako da najprije uzmu nešto za “dizanje”, pa onda za “spuštanje”, različite kombinacije, od ecstasyja i amfetamina nadalje. Onda kad tijelo zakuha, treba nešto za “spuštanje”. Tu se onda uključe i sredstva za spavanje, različiti opijati. Među mladima je ipak najzastupljenija kombinacija droge i alkohola – kazao je Željko Petković.
– Imamo ozbiljnih problema. Stanje je iznimno zabrinjavajuće, osobito među mladima. Bilježimo kontinuiran porast zlouporabe droga, uz kanabis i kokain osobito psihostimulansa, poput amfetamina i ecstasyja. Najveći izazov pred nama je kako razviti intenzivnije preventivne programe, uključujući i u odgojno-obrazovnom sustavu, ali edukaciju roditelja koji često ne znaju kako reagirati u tim situacijama – ističe Petković.
– Droga nikad nije bila dostupnija, u većim količinima, jeftinija i tako visoke čistoće! – upozorava dr. sc. Željko Ključević, specijalist psihijatar, voditelj Službe za mentalno zdravlje u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
U toj je županiji među mladima, kaže on, još uvijek najpopularnija “trava” (“od tog se krene”), ali južnije, u području doline Neretve, od Metkovića preko Ploča do Makarske, “osvanuo” je u posljednje vrijeme i crystal-meth, nova droga koja izaziva tešku ovisnost u kratkom roku. Pitamo ga javljaju li se njihovoj službi mladi ovisnici, traže li pomoć.
– Oni koji koriste psihostimulanse poput kokaina ili amfetamina i ne smatraju da nešto rade pogrešno ili da je to nešto izvan uobičajeno prihvatljivog društvenog ponašanja. To im je na razini uporabe alkohola. I to je ono što je strašno. Ne smijemo na takve situacije gledati odobravajuće – poziva dr. sc. Ključević.
– Zlouporaba droga ostavlja posljedice na ukupno zdravlje, mentalno i fizičko. Mi danas imamo mlade konzumente od 20 godina koji dolaze u bolnice u predinfarktnom stanju – upozorava naš stručnjak.
– Kada govorimo o razmjerima među mladima, stanje je iznimno zabrinjavajuće. Kad vam takva pošast napadne ono najvrjednije što imate, mlade, to zahtijeva adekvatnu reakciju. Nismo mi iznimka, stanje je slično na svjetskoj i europskoj razini. Prevencija je jedino učinkovito sredstvo. Kada dođemo u fazu liječenja i tretmana, već smo u problemu – naglašava dr. sc. Željko Ključević.
