Radari na cestama mogu zabilježiti prekoračenje brzine i prije nego što vozač primijeti policijsku kontrolu. Međutim, udaljenost s koje mogu izmjeriti brzinu ovisi o vrsti uređaja, uvjetima na cesti i načinu mjerenja.
Klasični prijenosni radari mogu mjeriti brzinu i s udaljenosti veće od 500 metara, iako se u praksi prekršaji često snimaju s približno 150 do 300 metara, kako bi registarske oznake vozila bile jasno vidljive. Fiksne kamere u gradovima najčešće snimaju na znatno manjim udaljenostima, uglavnom između 10 i 100 metara.
Koliki je domet laserskih radara?
Laserski uređaji mjere brzinu pomoću laserskih impulsa koji se odbijaju od vozila. Mogu se koristiti kao ručni, prijenosni ili stacionarni uređaji, a njihov domet ovisi o tehničkim karakteristikama.
Suvremeni automatski sustavi, poznati i kao „superradari“, mogu istodobno nadzirati više prometnih traka te, ovisno o opremi, evidentirati i druge prekršaje, poput nekorištenja sigurnosnog pojasa ili uporabe mobitela tijekom vožnje.
Može li radar snimiti vozilo nakon prolaska?
Da. Pojedini uređaji mogu mjeriti brzinu vozila koja se udaljavaju, a ne samo onih koja im se približavaju. Stoga prolazak pokraj policijskog vozila ili kamere ne znači nužno da je mogućnost evidentiranja prekršaja prošla.
Kako se mjeri prosječna brzina?
Sustavi za mjerenje prosječne brzine izračunavaju brzinu na temelju vremena potrebnog za prelazak određene dionice. U Srbiji se takav nadzor provodi i na međudionicama autocesta, što omogućuje otkrivanje prekoračenja čak i kada vozač uspori neposredno prije kontrolne kamere.
Ne postoji jedinstvena udaljenost snimanja
Prema propisima u Srbiji, radarska, laserska i druga mjerila brzine moraju ispunjavati odgovarajuće tehničke uvjete, ali ne postoji univerzalna udaljenost na kojoj svi radari snimaju vozila.
Zbog različitih mogućnosti uređaja, vozači ne mogu pouzdano procijeniti jesu li izbjegli snimanje samo na temelju udaljenosti od radara.
Izvor: Bizportal
