U Hrvatskoj prirodno raste dvadesetak vrsti divizmi, no u svijetu ih je više od 400. Visoka, uspravna i prepoznatljiva po mekim listovima te klasovima žutih, bijelih ili ružičastih cvjetova, dobro se uklapa u neformalne vrtove, cvjetne gredice, livadne nasade i šljunčane vrtove.
Divizma (rod Verbascum) jedna je od onih biljaka koje se u vrtu pojave mimo plana i bez pozivnice, no to ne znači da je trebati počupati poput korova. Dapače, riječ je o zanimljivoj biljci koja je dragocjenija no što mnogi misle.
I hrana i građevni materijal
Posebno je korisna u kasno proljeće i tijekom ljeta, kada počinje privlačiti brojne oprašivače. Njezini cvjetovi bogati su nektarom i peludom pa oko njih rado kruže medonosne pčele, bumbari, solitarne pčele, osolike muhe i noćni leptiri. U vrtu koji je zamišljen kao životni prostor, a ne kao namješteni kadar, divizma se može saditi uz dragoljub, fuksiju i vrijesak, čime se produžuje razdoblje cvatnje i ponude hrane za kukce.
Divizma ima i posebno mjesto u životnom ciklusu nekih vrsta leptira. Gusjenice sovice Cucullia verbasci, koji je po njoj i dobio ime, hrane se divizminim listovima i stabljikama. Još je zanimljivija veza divizme i nekih divljih pčela koje skupljaju mekane dlačice s listova i koriste ih za oblaganje i izradu gnijezda. Zbog tih vunastih listova divizma je u nekim jezicima dobila pučke nazive koji se mogu prevesti kao “baršunasta biljka” ili “filcani list”.
No divizma je korisna i nakon cvatnje jer manje ptice rado jedu njezino sjeme. Ako se suhe stabljike ostave preko zime, one mogu poslužiti i kao sklonište kukcima koji prezimljuju. Zato se u vrtovima za oprašivače i ptice ne preporučuje pretjerano uredno rezanje svega čim ocvate. Ponekad je najkorisnije ostaviti biljku da odradi svoj prirodni ciklus.
Divizma u vrtu
Divizma pripada botaničkoj porodici strupnikovki, odnosno Scrophulariaceae. Ovisno o vrsti, može biti dvogodišnja ili trajnica. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju, u ocjeditom i po mogućnosti alkalnom tlu. Ne traži bogate supstrate ni mnogo pažnje, što je čini odličnim izborom za sve popularnije poludivlje vrtove.
Dobro će se snaći u kamenjarima, šljunčanim vrtovima, cvjetnim gredicama, seoskim vrtovima i sijanim cvjetnim livadama u koje, rekli bi krajobrazni arhitekti, unosi vertikale. Posebno je korisna ondje gdje tlo nije idealno za razmažene ukrasne biljke. Dapače, divizma često bolje uspijeva u siromašnijim i propusnim tlima nego u previše hranjivoj i vlažnoj zemlji. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem u proljeće.
Od štetnika se na divizmi mogu pojaviti gusjenice i pipa koja napada biljke iz srodne skupine, dok se od bolesti može javiti pepelnica.
