U Bosni i Hercegovini postoji ozbiljna imovinsko-pravna nesigurnost, osobito u vezi s upravljanjem državnom imovinom. Tri recentna slučaja ilustriraju ovaj problem. Prvi je Naftni terminal Dretelj, gdje je Pravobraniteljstvo BiH pokušalo spriječiti prodaju terminala, tvrdeći da je riječ o državnoj imovini, dok su drugi tvrdili da je privatiziran. Drugi slučaj je izgradnja muslimanskog groblja u Stocu na državnom zemljištu, uz minimalnu reakciju vlasti, osim načelnika Stjepana Boškovića, koji je najavio kaznene prijave. Treći slučaj je blokada izgradnje autoceste na koridoru Vc, gdje su politički akteri spriječili projekt pod izlikom zaštite državne imovine. Posebno je kontroverzan slučaj Hercegovačke banke, gdje je njezino gašenje omogućilo prodaju imovine, uključujući Terminal Dretelj. Ulogu je imala prinudna upraviteljica Toby Robinson, čije je uključivanje dodatno zakompliciralo pravni okvir i omogućilo “krčmljenje” državne imovine.
OHR i Toby Robinson kupnjom Terminala Dretelj sudjelovali u krčmljenju državne imovine
Ovisno o slučaju, institucije Bosne i Hercegovine, ali i nižih razina, na posve različit način reagiraju na slučajeve u kojima je riječ o državnoj ili vojnoj imovini
Da u Bosni i Hercegovini vlada imovinsko-pravno bezvlašće, ponajprije oko tumačenja što je to i tko upravlja državnom, pa i vojnom imovinom, svjedoče tri recentna slučaja u kojima se, ovisno o političkim i nacionalističkim afinitetima, u javnoj areni zauzimaju posve različita stajališta. Čak i od institucija i osoba koje tu državu i niže razine vlasti predstavljaju. A sve se dodatno zapetljalo, dapače zakompliciralo, bez naznaka popravljanja situacije, odlukama ranijih visokih međunarodnih predstavnika. Umjesto da budu tumači i oni koji u konačnici raspetljavaju prijepore, trenutačno vlada potpuni kaos, a štete se već broje u milijunima. Uz poznatu zabranu prodaje, prenamjene i dodjele državne imovine do donošenja odgovarajućeg zakona. Slučaj prvi – Naftni terminal Dretelj. Pravobraniteljstvo BiH uključilo se u zaustavljanje njegove prodaje uz tvrdnje kako je riječ o državnoj imovini. Slučaj drugi – izgradnja muslimanskog groblja u Stocu.
Potpora bezakonju
Državna imovina, poljoprivredno zemljište, ali svejedno je izgrađen dio groblja bez ikakva reagiranja institucija BiH, entiteta Federacija BiH, županije sa sjedištem u Mostaru. Tek je načelnik Stjepan Bošković reagirao najavljujući kaznene prijave protiv svih koji su se ogriješili o zakon. Druge institucije zakon ne brine. Slučaj treći – izgradnja autoceste na koridoru Vc kod Mostara. Dva probošnjačka člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, bez ikakva zakonskog uporišta obustavila su izgradnju autoceste. Opet se tvrdi kako štite vojnu, a opet državnu imovinu, čak i unatoč tome što je ministar obrane BiH Zukan Helez odobrio da se na tome dijelu gradi prometni koridor Vc. No, posebno je zanimljiv slučaj Terminala Dretelj. Naime, u “trgovini” ovim dijelom “državne imovine” sudjelovao je i sam Ured visokog međunarodnog predstavnika, odnosno prinudna upraviteljica Toby Robinson. Na tu činjenicu nedavno je upozorila i stečajna upraviteljica Hercegovačke banke. Imovinsko-pravno stanje u Bosni i Hercegovini već godinama predstavlja jedan od najsloženijih izazova za političke i pravne institucije. Osnovni problem proistekao iz tih slučajeva jest nejasna definicija tko ima pravo upravljati državnom i vojnom imovinom. Dok se u javnoj areni povremeno zauzimaju različita stajališta, ne postoji jasan zakonodavni okvir koji bi omogućio transparentno upravljanje imovinom, a političke nesuglasice još više kompliciraju stvari.
Na osnovi različitih interesa političkih strana, ne samo da je imovina u zemlji podložna kontroverznim transakcijama već se i pristup njoj često blokira ili mijenja prema političkim afinitetima. Jedan od najpoznatijih slučajeva koji ilustrira ovu pravnu zbrku jest slučaj Naftnog terminala Dretelj. Pravobraniteljstvo BiH se angažiralo u pokušaju zaustavljanja njegove prodaje, tvrdeći da je riječ o državnoj imovini, dok su drugi akteri tvrdili da je terminal već bio privatiziran.
Zakomplicirali problem
Za BiH, koja se već bori s problemima vezanim uz upravljanje državnom imovinom, OHR-ovo angažiranje samo je dodatno zakompliciralo situaciju. Iako su njegovi ciljevi bili stabilizirati zemlju, učinak njegovih odluka često je bio kontraproduktivan jer nisu se rješavale temeljne pravne nesigurnosti. Čak i nakon njegovih intervencija, pravni okvir je ostao nejasan, što je omogućilo političkim akterima da stalno preispituju i manipuliraju imovinskim pitanjima. Imovinsko-pravna nesigurnost koja pogađa BiH ima duboke političke i pravne korijene. Slučajevi kao što su Naftni terminal Dretelj, izgradnja groblja u Stocu i blokada izgradnje autoceste na koridoru Vc, jasno pokazuju kako nejasni zakonski okviri mogu stvoriti ozbiljne probleme. Uključivanje OHR-a, koji je trebao biti posrednik u tim pitanjima, samo je dodatno zakompliciralo pravnu situaciju. OHR-ovo sudjelovanje u odlučivanju o imovinskim pitanjima nije pridonijelo stabilnosti već je produbilo političke i pravne nesigurnosti. Bosna i Hercegovina treba hitnu reviziju zakona koji će omogućiti jasne smjernice za upravljanje imovinom i osigurati zakonodavnu stabilnost kako bi se spriječile daljnje pravne komplikacije, počesto nacionalni i politički sukobi.
