Temperature iznad 40 stupnjeva koje su u posljednja dva mjeseca pogodile Bosnu i Hercegovinu, u mnogome su utjecale i na poljoprivredu, pa samim tim i na svježe plodove u koje su poljoprivrednici ove godine polagali velike nade i napore.
Nažalost, mnogo biljaka je „spaljeno“ suncem, a većina plodova sasušena. Sve ovo nam potvrđuje Edna Čopelj Džubur, poljoprivrednica iz Mostara, koja najviše plodova uzgaja baš u Hercegovini, točnije u Nevesinju. Rezultati, suglasna je Edna sa svojim kolegama širom BiH, nisu nikako zadovoljavajući, a pomoći – nema.
Nije baš uvijek na snazi “kako sadiš, tako žanješ”
„Rekla bih da nam priroda s ovim samo vraća ono kako se ljudi ponašaju prema njoj. Ipak, ove godine za pojedince neće važiti pravilo ‘kako sadiš, tako žanješ’, jer mi smo uložili mnogo, a neće nam se vratiti ni pola. Događaju se velike promjene u klimi na globalnoj razini, a svi koji se bave ovim poslom to itekako osjećaju“, rekla je Čopelj Džubur za Hercegovina.info.
Ednin biznis podrazumijeva pravljenje raznih domaćih sokova i mikseva, a sve od organskog voća i povrća, pa su joj dobri plodovi izuzetno važni, a ova godina ne obećava. Štoviše, dobro su se održale i pokazale tek poneke biljke.
Poljoprivrednici ne pamte veću sušu
„Ovo sada što se nama događa može se nazvati nikad većom sušom, makar što sam ja vidjela do sada. Jednostavno, sve je upitno. Kukuruz je za sada stigao do branja“, istaknula je Čopelj Džubur.
Kako je istaknula, kada su u pitanju količine, najbolje je da se sve usporedi s prethodnom godinom, a onda takvi rezultati pokazuju da je stanje loše, jer je prinos dostigao tek polovinu „starog sjaja“.
„Sva proizvodnja na ovim temperaturama je upitna. Recimo, mi najviše sadimo u Nevesinju, područje koje je planinsko i gdje bez navodnjavanja sve uspije, ako je bilo kiša. Ipak, ove godine – slabo“, pojasnila je Čopelj Džubur za naš portal.
Edna kaže da podrške nema.
„Jako puno je uloženo u ovo sve, a nikakvu podršku nismo dobili ni tada ni sada. Jednostavno, sve je upitno. Šumske kupine i borovnice su u jako lošem stanju, na primjer, a aronija je ipak malo otpornija, pa se nadamo boljem ishodu“, zaključila je Čopelj Džubur.
Ista situacija i u Semberiji, biljke na izdisaju
U Semberiji, koja je poznata kao najveća žitnica u zemlji, ekstremne vrućine prouzročile su stradanje povrća, voća, ali i kukuruznih usjeva.
Dok obilazi vrt, poljoprivrednik Đorđe Vakčić pokazuje požutjele listove i plodove rajčice i krastavca. Kako kaže, vrućina je spalila povrće.
„Generalno gledajući, ovo je veliki problem koji će prouzročiti ogromne štete. Povrtlarstvo zahtijeva veću količinu hrane, zaštite i navodnjavanja, što povećava troškove proizvodnje. Općenito, situacija nije dobra“, izjavio je Vakčić za BHRT.
Slična situacija je i u plastenicima obitelji Lazić, gdje temperature dosežu od 50 do čak 70 stupnjeva Celzijusa.
“To prži biljke i plodove, koje je nemoguće sačuvati. Ovakve nenormalno visoke temperature negativno utječu na sve. Paprikama i krastavcima treba sunce, ali ne u ovim količinama”, rekao je proizvođač povrća Miodrag Lazić.
Iako kukuruzu odgovara sunce, ekstremno visoke temperature nisu dobre za nalijevanje zrna, upozoravaju ratari.
„Činjenica je da povrtlari ne mogu preživjeti bez navodnjavanja ni u normalnim godinama, a posebno u ovim ekstremnim uvjetima“, zaključio je poljoprivrednik Boško Radić.
