Knjigu Hrvoja Mandića “Hrvati u logorima Armije BiH: Dokumenti i svjedočanstva 1993.-1994.”, u kojoj je prikazan detaljan povijesni pregled hrvatsko-bošnjačkog sukoba, objavila je zagrebačka nakladna kuća Despot Infinitus.
Recenzent knjige Luka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine, ističe kako su iskustva hrvatskih civila u logorima kojima je upravljala Armija BiH ostala znatno manje istražena u odnosu na opsežno dokumentiranu patnju bošnjačkih civila u logorima pod upravom vlasti Republike Srpske i Herceg-Bosne, prenosi Hina.
Knjiga, napominje, donosi sintezu primarnih dokumenata i osobnih svjedočanstava o temi za koju autor smatra da je dobila ograničenu pozornost u suvremenoj historiografiji.
Rad započinje analizom geopolitičkog i vojnog konteksta te prekidom odnosa HVO–a i Armije BiH krajem 1992., što je do travnja 1993. eskaliralo u otvoreni rat, piše i dodaje kako Mandić analizira i izvješćivanje vodećih stranih medija, prikazujući kako su vanjske percepcije utjecale na diplomatske napore i stavove međunarodnih dužnosnika poput Petera Galbraitha.
Ističe kako je središnji dio rada posvećen klasifikaciji mjesta zatočenja u oko 20 općina u Bosni i Hercegovini, uključujući lokacije poput Breze, Bugojna, Busovače, Zenice i Sarajeva.
Autor se, dodaje, pritom oslanja na arhiv Hrvatske informativne novinske agencije (HINA), Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) te lokalnih dokumentacijskih centara, uz uključivanje iskaza preživjelih zatočenika.
Naglašava kako se u tekstu detaljno opisuje i složeni proces razmjene zatvorenika, uloga mješovitih komisija te djelovanje Međunarodnoga Crvenog križa i UNPROFOR–a do potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. godine, kada su logori konačno raspušteni.
Podsjeća kako se u završnom dijelu autor osvrće na pravni i historiografski status ovih događaja, ukazujući na izazove zbog nedostupnosti određenih vojnih zapisa Armije BiH i različitih tumačenja u poslijeratnim sudskim postupcima.
Hrvoje Mandić rođen je 1987. u Mostaru. Diplomirao je studij povijesti 2009. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2020. Rukovoditelj je Središnjeg ureda za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu te vanjski predmetni nastavnik na Studiju sigurnosnih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Objavio je knjige “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”, koja je objavljena i na engleskom jeziku te “Rat nakon rata 1945. – 1951.: Kazneni progon jataka protukomunističke gerile u Hercegovini”.
