U pokušaju da riješi problem rascjepkanosti i usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta, Vlada Republike Hrvatske uputila je Saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, s ciljem ubrzanja i pojednostavljenja procesa komasacije, te osiguranja povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Komasacija, kojom se smanjuje broj parcela po vlasniku i povećava površina zemljišnih jedinica, trebala bi omogućiti učinkovitije korištenje tla i osigurati konkurentniju domaću poljoprivredu. No, predložene izmjene zakona izazvale su zabrinutost među dijelom vlasnika zemljišta, koji strahuju da bi država mogla zadirati u njihovo pravo vlasništva.
Privatno vlasništvo
Brine nas što bi Ministarstvo poljoprivrede moglo provoditi komasaciju i bez naše suglasnosti, ako je država većinski vlasnik zemljišta. To otvara prostor za ozbiljna zadiranja u privatno vlasništvo, istaknuli su neki vlasnici zemljišta u razgovoru za naš list.
Pravna struka uvelike dijeli te zabrinutosti. Kako su nam pojasnili odvjetnici s kojima smo razgovarali, iako je jasno da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva – pravo koje je zajamčeno i Ustavom i međunarodnim konvencijama – zakonodavac, odnosno država, to pravo može ograničiti u iznimnim situacijama, ali isključivo radi zaštite javnog interesa.
-Zadiranje u vlasnička prava moguće je samo ako su ispunjeni određeni uvjeti – primjerice, ako je vlasnik zemljišta nedostupan ili nepoznatog boravišta, te ako je ograničenje vlasništva nužno radi zaštite tla, okoliša ili ljudi, naglašavaju odvjetnici. Dodaju kako se mora paziti da se ne dođe u situaciju gdje bi se vlasnici osjećali obespravljenima, što bi moglo otvoriti prostor za ustavne tužbe i sudske sporove.
Preko komasacije do europskih fondova
U svrhu ubrzanja komasacije, Vlada predlaže i znatno niže pragove za suglasnost. Tako bi umjesto dosadašnjih 50 posto vlasnika, s vlasništvom nad barem 67 posto zemljišta obuhvaćenog idejnim rješenjem (PIR), sada bila dovoljna suglasnost od samo pet posto vlasnika koji posjeduju najmanje deset posto ukupne površine.
Zakonom se predviđa i fleksibilnost – tijekom postupka moguće je uključiti ili isključiti pojedina zemljišta, a komasacija se može provoditi na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, uključujući Grad Zagreb. Umjesto tržišne procjene, uvodi se jednostavnija procjena vrijednosti zemljišta.
Međutim, stručnjaci poručuju: balans između zaštite javnog interesa i vlasničkih prava mora biti pažljivo uspostavljen, jer se jedino tako može osigurati dugoročno održiv i prihvatljiv razvoj poljoprivrede.
