Europske vlasti u studenom su “kapitulirale”, više se ne pretvaraju da štite građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida.
Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida poznatog pod imenom glifosat, a Europska komisija je predložila produljenje dozvole za njegovo korištenje za daljnjih 10 godina. Otočanka Vivian Grisogono, ekološka aktivistica i čelnica udruge “Eco Hvar”, smatra da je vodstvo EU-a odlučilo ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana.
– Odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša.
Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima – ističe Grisogono, koja je pisani apel vezan uz tu temu poslala i općinskim vijećnicima u Jelsi.
Odredbom spomenutog lokalnog parlamenta već dugi niz godina je zabranjeno korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, kako navodi naša sugovornica, niz godina su u jelšanskom parku korišteni kemijski pesticidi u čijim su “temeljima” bile tvari poput glifosata, klorpirifosa (poznat iz nedavnih slučaja prskanih mandarina u dolini Neretve koje su vraćene sa srbijanskog tržišta, op.a.) i emamektin benzoata.
Tijekom travnja prošle godine površine uz hvarske prometnice su također prskane herbicidoom, a pojedini građani su ih koristili na javnim stazama i starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su u Europskoj uniji zabranjena za vanjsku upotrebu, jer su (pre)opasna za okoliš i pčele.
– Ljudi očito nisu svjesni koliku štetu nanosi tolika količina opasnih otrova u okolišu. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima.
Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom.
Brojne su i neurološke teškoće kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih tih i mnogih drugih zdravstvenih problema – upozorava Grisogono i dodaje da je “netaknuta priroda” izuzetno važan dio ponude hvarskog turizma, na što građani očitoi zaboravljaju.
Pitanja o iznesenim tvrdnjama oko učestalosti teških bolesti i njihove povezanosti s korištenjem potencijalno opasnih tvari u okolišu uputili smo dr. Iloni Sušac, specijalistici onkologije i radioterapije u bolnici “Sveti Duh” u Zagrebu.
– Danas nam se događa da puno mladih žena ima poremećaj menstruacije, policistične jajnike, da je sve više neplodnih i muškaraca i žena… Također smo svjedoci i cijelog niza drugih bolesti, ne samo raka koji je u velikom porastu, nego i autoimunih bolesti i alergija.
Sve je više asmatične djece, dakle, neuroloških ispada, čak se i dijabetes i kronične bolesti srca povezuju s pesticidima ili drugim tvarima koje toksično djeluju iz našeg okruženja – odgovara liječnica i dodaje da se maksimalno petina karcinoma može objasniti nekom naslijeđenom genetičkom greškom, a svi ostali su stečeni najčešće unosom hrane i pića koji su opterećeni mnogim tvarima između ostalih i pesticidima.
Dr. Sušac ima dugogodišnje iskustvo u liječenju oboljelih od karcinoma i proučava djelovanje pesticida na ljudsko zdravlje. Svoje stavove, među ostalim, temelji i na onome što objavljuje Europska znanstvena komisija, pa kaže da je građane o toj problematici nužno educirati u što većoj mjeri, jer naši ljudi nisu svjesni koliko svojim postupcima zapravo ubijaju sam sebe.
– Nema te medicine koja može popraviti štetu nastalu kemikalijama, a budući da je za današnje generacije u tom pogledu već poprilično kasno, sugeriram da se ljudi napokon promjene ne bi li sačuvali barem djecu i mlade – ističe naša sugovornica.
Ilona Sušac, dr. med., specijalistica onkologije i radioterapije. Rođena je u Ljubuškom, Bosna i Hercegovina, gdje je pohađala osnovu i srednju školu. Medicinski fakultet završila je u Zagrebu, a dvogodišnji pripravnički staž u zagrebačkoj „Klinici za tumore“. U DZ „Ljubuški“ dvije godine se obučavala za liječnicu obiteljske medicine pod stručnim vodstvom profesora s kanadskog Queen’s University-a. Još kao liječnica obiteljske medicine počela se usavršavati u ultrazvučnoj dijagnostici bolesti dojke. Početkom 2002. g. postala je stalna djelatnica Poliklinike „Eljuga“ te slijedom svojih zanimanja započela provjereno najbolji način usavršavanja iz dijagnostike i suvremenog liječenja bolesti dojke. Specijalizaciju iz onkologije i radioterapije te stručni poslijediplomski studij obavljala je u KBC-u Rebro do travnja 2006. Usporedno sa svojim specijalističkim usavršavanjem iz onkologije, bavila se dijagnostikom i terapijom bolesti dojke sudjelujuću u radu Tima „Centra za bolesti dojke“ KBC-a Zagreb. Međunarodnu školu ultrazvuka i mamografije „ IBUS“( eng. International Breast Ultrasound School) pohađala je i uspješno završila u rujnu 2006. g. u Ferrari . Od listopada 2006. g. stručna je tajnica Hrvatske lige protiv raka. Osim na svim važnijim domaćim i svjetskim stručnim kongresima i simpozijima, osobito iz područja senologije, sudjeluje u brojnim humanitarnim akcijama i edukativno-stručnim kampanjama kako u organizaciji Hrvatske lige protiv raka tako i drugih udruga koje se bave problemom oboljelih od raka („Sve za nju“ , „Edukacijom protiv raka dojke zagrebačke županije“, „Europe Donna“ i dr. ). Kao stručnjak onkolog stalni je suradnik u projektu „Genetsko testiranje na nasljednu sklonost raku dojke i jajnika“ Hrvatske lige protiv raka i Instituta „Ruđer Bošković“.
