U 97. godini života preminuo je Franjo Boras, 1. član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Na tu poziciju izabran je 1990. godine, ispred HDZ-a BiH, osvojivši na izborima 416.629 glasova.
Rođen je 12. veljače 1927. godine u Vitini, srednju klasičnu franjevačku gimnaziju pohađao je na Širokom Brijegu i drugu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine. U komunističkom sustavu osuđen na 7 godina robije, od čega izdržao 3 godine. Na prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini 1990. izabran za člana Predsjedništva kao kandidat hrvatskog naroda. Razriješen je dužnosti člana Predsjedništva od strane muslimansko-bošnjačke vlasti 20. listopada 1993. godine, što čini apsolutnu povredu Ustava i zakonâ. Napisao dvije knjige, i to Kako je umirala Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina1990. – 1996., Mostar, 2002., i Bosanskohercegovački kaos1990. – 1996. Mostar, 2006. godine.
Posljednjih godina živio je mirnim životom, a za medije se u jednom od svojih intervjua, prisjetio i na svoju ulogu u stvaranju neovisne BiH. – Nakon što su Slovenija i Hrvatska izišle iz sastava SFRJ, SRBiH više nije mogla ostati u krnjoj Jugoslaviji. Na prijedlog Predsjedništva SRBiH, Skupština je 15. listopada donijela Deklaraciju o suverenitetu BiH, bez zastupnika SDS-a i ostalih manjih srpskih zastupnika. Međunarodna zajednica je priznanje suverenosti BiH uvjetovala prethodnim održavanjem referenduma. Kod hrvatskog korpusa, glede suvereniteta BiH, postojala su dva nešto različita prijedloga. Međutim, pod utjecajem predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, posebice dostojanstvenika Katoličke crkve u BiH, prihvaćen je i izglasan hrvatsko/muslimansko-bošnjački prijedlog 29. veljače i 1. ožujka 1992. – istaknuo je u jednom od svojih intervjua Franjo Boras, podsjetivši da su se Hrvati u velikom broju tada odazvali referendumu o neovisnosti BiH.
– Glavni motiv hrvatskog naroda u to vrijeme, i mogu reći sve do sada, bio je taj da se održi BiH u cjelini kao nezavisna, suverena i odvojena od Jugoslavije, s tim da, ukoliko Slovenija i Hrvatska izađu iz Jugoslavije, što je i učinjeno, onda ništa drugo nije preostalo ni Hrvatima ni Bošnjacima koji su u to vrijeme bili zajedno u koaliciji, bilo političkoj, bilo vojnoj – kazao je među ostalim, naglasivši da se radilo tada o opstanku, ne samo BiH kao države, nego i opstanku naroda, i hrvatskog i bošnjačkog.
Ispraćaj Franje Borasa je u četvrtak, 25. svibnja, u 14.00 sati, ispred mrtvačnice Bijeli Brijeg u Mostaru. Pokop će biti obavljen na groblju Masline u Mostaru.
