Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računalom, nepravilna prehrana i nedovoljna fizička aktivnost sve su češći uzroci prisutnosti deformiteta lokomotornog sustava kod djece školske dobi, piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list BiH
Problemi s kralježnicom
Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe. Sve navedeno dovodi do toga da se broj djece kod kojih se uočavaju problemi s kralježnicom iz godine u godinu povećava. Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, prije razdoblja pandemije koronavirusa poteškoće s lokomotornim sustavom bilježile su se kod svakog sedmog djeteta školske dobi, dok je prošle godine njihovo istraživanje pokazalo da problem ima svako četvrto pregledano dijete. – Na području Zeničko-dobojske županije u 2022. godini lokomotorni sustav pregledan je kod ukupno 6358 učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole. Od tog broja, kod 1534, dakle kod svakog četvrtog učenika, utvrđen je problem s lokomotornim sustavom – upozorio je doc. dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Prema istraživanjima, smatra se kako svaka odrasla osoba tri puta tijekom života ima neki problem s kralježničkim stupom. – Kako bi se shvatilo koliko je lokomotorni sustav kompliciran i osjetljiv, kao primjer može poslužiti stopalo koje je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene s 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata – ističe Hasanica. Kada je riječ o djeci kod koje su uočene poteškoće, najčešće dijagnoze na daljnjoj dijagnostičkoj obradi bile su loše držanje – kod gotovo polovine pregledanih, dok je kod trećine učenika potvrđen problem sa stopalima. – Najčešći tretmani nakon daljnje dijagnostičke obrade bili su korektivne vježbe, sportske aktivnosti i pojačana fizička aktivnost, vježbe disanja, redukcija tjelesne težine, korekcija hoda, praćenje rasta i razvoja, reguliranje težine školske torbe – kazao je Hasanica. Dodaje kako su osnovne preporuke za očuvanje zdravlja lokomotornog sustava veća fizička aktivnost školaraca, odnosno najmanje jedan sat dnevno. – Plivanje je, ako je izvodivo, iznimno dobro. Nužno je unositi bjelančevine životinjskog podrijetla te namirnice bogate kalcijem i vitaminima A, D i C. Također, težina školske torbe ne bi smjela biti veća od 10 do 15 posto djetetove težine, dok bi ruksak trebalo nositi na oba ramena – naglasio je Hasanica, priopćeno je iz INZ-a.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, školska torba učenika ne bi smjela prelaziti 10 posto ukupne tjelesne težine djeteta
Preveliko opterećenje
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica nije jedino tijelo koje upozorava na problem preteških školskih torbi koje ponekad i prazne znaju težiti više od dva kilograma, a uz udžbenike, bilježnice i pribor njihova težina doseže i 7-8 kilograma. Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Federalnom ministarstvu obrazovanja upućena je inicijativa da se uspostavi federalni standard u vezi s težinom školskih torbi i pribora za učenike osnovnih i srednjih škola. Kako je navedeno tom prilikom, teške školske torbe iznimno su velik problem za svu djecu, a pogotovo osnovnoškolske dobi. Navedeno je da ostavlja štetne posljedice koje ugrožavaju pravo i mogućnost da dijete pravilno i nesmetano raste te se razvija. – Dugoročno, zbog prevelikog i nepravilnog opterećenja muskulatura se brže zamara i dijete to osjeti kao brži gubitak mišićne snage, bol u mišićima ili bolove u rukama i nogama, umor, iscrpljenost, bol u leđima, vratu i ramenima, poteškoće u hodanju i održavanju ravnoteže, trnjenje u rukama i prstima, lošu cirkulaciju koja dovodi do glavobolje i loše koncentracije, deformiteta stopala i sl. Zamor muskulature, osobito leđne, može dovesti do nepravilnog držanja, a to samo još pogoršava stanje i pojačava zamor i bolnost muskulature – upozorili su iz Ministarstva za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Zeničko-dobojske županije. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, školska torba učenika ne bi smjela prelaziti 10 posto od ukupne tjelesne težine djeteta.
