Izaslanica HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i ravnateljica Glazbene škole Ljubuški Ivana Zrimšek-Šaravanja na društvenim je mrežama podijelila zanimljiv prizor iz središta Ljubuškog koji ju je potaknuo na razmišljanje o poštenju, sigurnosti, identitetu i vrijednostima suvremenog društva.
U svojoj objavi opisala je svakodnevnu situaciju na terasi jednog ljubuškog kafića, gdje su gosti nakon odlaska ostavili novac za plaćanje računa, a koji je, unatoč velikom broju prolaznika, ostao netaknut.
„Jučer prolazim pokraj terase jednog kafića u središtu Ljubuškog. Puno ljudi, sunčan, topao dan, špica.
Na jednom stolu još nepokupljene čaše i razasut novac – novčanica od 20 KM i još nešto kovanica.
Gosti su očito popili svoja pića, izračunali koliko duguju, ostavili novac na stolu i otišli”, napisala je Zrimšek-Šaravanja.
Istaknula je kako je zbog gužve i manjka osoblja novac nekoliko minuta stajao na stolu, praktički nadohvat ruke brojnim prolaznicima.
„Proći će pet, možda i deset minuta dok konobar ne stigne sve to pokupiti – gužva je i unutra i vani, a malo osoblja.
Za to vrijeme, ljudi stalno prolaze tik kraj tog stola i novca ostavljenog praktički ‘na izvol’te’. Ali nikome od prolaznika ne pada na pamet da ga neprimjetno pokupi.”
Usporedba Hercegovine i europskih društava
Taj naizgled običan prizor potaknuo ju je na šire promišljanje o sigurnosti i društvenim vrijednostima, pri čemu je iznijela kritički stav prema migracijskoj politici i multikulturalizmu u pojedinim europskim državama.
„Sjetim se tog prizora dok gledam kako Europljani zakivaju vrata i prozore svojih kuća, ograđuju dvorišta, vežu bicikla debelim lancima, blindiraju izloge trgovina, suočeni s nekontroliranom pljačkom, nasiljem i paleži, posljedicama masovnih migracija i multikulturalnosti kojoj su, u ime empatije i civilizacijskih vrijednosti, širom otvorili vrata”, navela je.
U nastavku objave osvrnula se i na stereotipe o Bosni i Hercegovini i njezinim stanovnicima, posebno kada je riječ o tradicionalnim vrijednostima i načinu života.
„A mi smo cijelo vrijeme za njih, neka tamo ‘Baznia Erzegovina’. Primitivni balkanci. Necivilizirani, nerazvijeni, siromašni.
Još k tomu i multinacionalni, multikonfesionalni i tradicionalni – a ne građanski i ateistički nastrojeni, kao sav taj navodno civilizirani, europski, napredni svijet. Jer oni su davno napustili zaostalu konzervativnost i prigrlili sjajne liberalne vrednote.”
„Hvala što živim na ovom najslobodnijem teritoriju Europe”
Zrimšek-Šaravanja svoju je objavu zaključila porukom o važnosti očuvanja vlastitog identiteta, tradicije i vrijednosti.
„Koliki beskičmenjak i odvojen od stvarnosti trebaš biti i dopustiti da ti isperu mozak u toj mjeri da osudiš i odbaciš svoj identitet i svoje vrijednosti, zarad nečijih novih ‘vrijednosti’!?”
Na kraju je izrazila zahvalnost zbog života u sredini koju, unatoč njezinim gospodarskim i drugim izazovima, doživljava kao prostor slobode i očuvanih tradicionalnih vrijednosti.
„Bože, hvala što živim na ovom ‘najnerazvijenijem’, najtradicionalnijem i najslobodnijem teritoriju Europe.”
Objava Ivane Zrimšek-Šaravanja tako je od jednostavnog prizora s terase ljubuškog kafića prerasla u osobni osvrt na poštenje, povjerenje među ljudima i odnos prema vlastitom identitetu, ali i u kritiku društvenih promjena u Europi.
Njezine ocjene o povezanosti migracija, multikulturalizma i sigurnosti predstavljaju osobni politički stav, a ne zaključke koji se mogu izvesti iz opisanog događaja.
