Posljednjih godina cijene nekretnina su u stalnom porastu. Na području Čapljine prosječna cijena kvadrata u novogradnji je oko 2900 KM što bi značilo da za jedan stan od 65 kvadrata je potrebno izdvojiti više od 180 000 KM. Može li si mladi bračni par sa prosječnim primanjima danas priuštiti dom, Nikola Papac, profesor s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je kazao kako se kroz to pitanje isprepliće ekonomska i socijalna priča i da je za jednu mladu obitelj jako teško kupiti nekretninu jer je cijena jednog kvadrata jako visoka.
Kao razlog divljanja cijena nekretnina Papac navodi visoku potražnju, a determiniraju je ljudi iz dijaspore i efekt turističkih mjesta:
Mi smo danas postali tržište kojem nekretnine kupuju ljudi koji žive u dijaspori, ljudi koji te nekretnine koriste za turizam jer se nalazimo na jednom finom geografskom prostoru u blizini granice, blizu mora, s dobrom klimom itd., a posebno kada govorim o prostoru Čapljine, jednog lijepog malog mjesta, s lijepom klimom mediteranskog tipa itd.
Cijela Hercegovina je prostor s ogromnim turističkim potencijalom i postaje interesantna za ljude koji tu migriraju tu dolaze iz turističkih razloga, koji kupuju tu nekretnine, a to su naši ljudi koji žive u inozemstvu i kroz tu kupovinu nekretnina štede novac, čuvaju svoju vrijednost i oni zapravo determiniraju porast. To je taj efekt turističkih mjesta koji i mi proživljavamo. Oni zapravo determiniraju, povećavaju, tu potražnju, a povećanje potražnje uzrokuje i porast cijene i naravno tu cijenu lakše prate svi ti ljudi koji tu migriraju, dakle s vana puno lakše nego domaći ljudi koji tu žive i to je jedan problem. – ističe prof. Papac.
Za stambeni kredit koji bi pokrio troškove kupovine stana od 65 kvadrata, u iznosu od 200.000 KM, na rok otplate od 30 godina, uz efektivnu kamatnu stopu od 5,2%, trebalo bi izdvojiti oko 1070 KM za ratu kredita, a prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, prosječna neto plaća za 12. mjesec 2024. godine iznosila je oko 1 400 KM – što znači da jednoj mladoj osobi bi za život ostalo oko 300 KM, a mladoj obitelji s dvije prosječne plaće bi otišla skoro jedna cijela plaća na ratu kredita.
Mlada obitelj se ne može izvući iz konteksta slobodnog tržišta odnosno kada se za istu nekretninu natječe mlada obitelj koja je tek stekla prvi posao sa skupinom ljudi koji kupuju nekretninu iz turističkih ili nekih treći razloga – oni su na istoj razini i tržište je tu „nepravedno“ prema toj mladoj obitelji. Pronaći mehanizme kako zaštiti mlade ljude od tržišta je jako teško, a trend smanjenja cijena nekretnina se ne vidi ni u jednom roku, a sve najave smanjenja cijena su minorne točnije nedovoljne za poticanje bilo čega na tom tržištu. – zaključuje profesor Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Ova cijela računica, s malim plaćama i kontinuiranim rastom cijene nekretnina, postavlja mlade u nemoguću poziciju za kupovinu svoje stambene nekretnine.
