Iako su u najkomercijalnijoj pjesmi o Hercegovini opjevani “kamen, krš i maslina”, te “vino, ganga i Neretva”, činjenica je da su rečenu suru grudu prehranile dvije sasvim druge (biljne) kategorije. Nepravedno su iz nabrajanja, naime, izostavljeni duhan i raštika, dvije najsnažnije perjanice hercegovačke božice Flore, od kojih prva šalje u Pakao, druga u Raj.
Duhan, naravno, nisu patentirali Hercegovci, ali su Kolumbovu novitadu iz daleke “Jamerike” tvrdo udomaćili na svome tlu. Jedan od relikata vremena kad su proizvodnja i trgovina duhanom iz obiteljskih manufaktura prehranjivali tamošnju čeljad je restoran i muzej “Tabak” u Ljubuškom. Nekada je to bio pogon gdje su se po licenciji Tvornice duhana Zagreb u prvih nekoliko godina ovog tisućljeća proizvodile cigarete visoke tržišne kakvoće, danas pak restoran u kojemu se može dobro jesti, ali i razgledati artefakte iz obiteljske povijesti, tipične za rečeni kraj.
BAKLAVE, KEKSI, TORTILJE
A dok duhanu (na sreću, rekli bismo) opada popularnost, raštika je biljka koja je kanda – u Raju iznikla. I to počesto – samonikla, bez bilo kakva uzgoja, a kamoli prehrane, tretmana, dohrane…
Onakva kakvu ju je Bog stvorio, prirodna, dobra čak i ako je plod Njegova hira, korov koji nije dobro pristajao uz gredice ruže ili ljiljana. A dok potonje biljke resi ljepota i ugodan miris, raštika je ona koja ima vitalno kudikamo važnije osobine. Raštika će gladnoga nahraniti, bolesnoga okrijepiti, pogotovo ako se s njom u loncu nađe pokoje suho rebro, komad pancete ili pršuta, svježeg mesa, makar dobra kobasica.
Raštika uspijeva u svim godišnjim dobima, a koliko je ona – premda naoko neatraktivna – važna za Hercegovinu i obližnju Imotsku krajinu, svjedoči i nedavno održana, jedanaesta po redu i najveća Raštikijada u Hercegovini do sada!
Odjeci toga događaja u Ružićima, u sastavu općine Grude, još se “čuju”. Kako i ne bi kad je raštika hraniteljica drevne Hercegovine barem onoliko koliko je to nekad srdela bila u Dalmaciji. S dolaskom novih kulinarskih trendova, međutim, raštika je – uz ono već cijenjeno, autohtono i tradicionalno – dobila i novo, “fensi” ruho.
Tako su na lokalitetu Marića gaj izložena uistinu nevjerojatna jela od raštike, poput tortilja s raštikom, baklava od raštike, pesta od raštike, raštike s pastrvama pečenim na rašljama, raštike u loncu sa školjkama, starinskih keksa s raštikom, zelenog kruha s – pogađate – raštikom, sladoleda od raštike, mamma mia!
Kao najdekadentnije jelo spravljeno od raštike ipak izdvajamo raštiku s komadima svinjetine i još živim – jastozima! Nesretnici su ulovljeni negdje oko Pelješca i još su se micali na golemom ovalu gdje im je, u osnovi, bilo stratište. Ipak, tu inovaciju u pripremi žiri nije honorirao nagradom, no to nije obeshrabrilo portparola umjetničke udruge Art 888 – izlagača rečene nadrealne jestvine – inače kirurga u Zagrebu, dr. Antuna Kljenka da održi nadahnuti govor o tome kako su rečeni jastozi još uvijek živi “zahvaljujući isključivo snazi raštike koja ih je obgrlila”.
A dok se jastozima spremala bizarna “dženaza” u loncu za koji nipošto ne možemo zanijekati kreativnost, ljudi su u masovnome mimohodu i slalomu uokolo punih kazana zorno pokazali da zeljasto povrće – njezina Visost Raštika – ima ne samo časnu prehrambenu prošlost, nego i potencijal za budućnost.
DOBRA ZA TLAK I SRCE
Recimo i to kako raštika ima puno nutritivnih benefita; to je uglavnom samoniklo mediteransko povrće izvrsno za zdravlje. Puna je vitamina A, K, B-6 i C te sadrži kalcij, željezo i magnezij, k tomu pomaže u smanjenju rizika od raka i poboljšava zdravlje srca. Treba je samo znati pripremiti da bude i ukusna, a ne vlaknasta, prekuhana ili žilava. Kuhanjem se sačuva najviše hranjivih tvari, a za maksimalnu iskoristivost najbolje je raštiku pariti desetak minuta, ističu stručnjaci.
Raštika dokazano smanjuje kolesterol, zahvaljujući visokom udjelu vlakana, k tomu je dobra za krvni tlak i za zdravlje srca.
Prema jednom istraživanju, raštika pomaže u smanjenju rizika od raka zahvaljujući spojevima glukozinolatima koji su bogati sumporom. Znanstvenici smatraju da ovi spojevi sprječavaju i smanjuju rast i razvoj kancerogenih stanica u raznim stadijima.
Nadalje, dobra je za zdravlje kostiju jer sadrži mnoštvo vitamina K, koji smanjuje rizik od osteoporoze i krhkih kostiju. Jedna šalica kuhanog zelenog povrća sadrži 770 mikrograma vitamina K, što je više nego dovoljno za preporučeni dnevni unos. Bogata je i vlaknima koje probavni trakt “voli”; unos vlakana povezuje se i sa smanjenim rizikom od moždanog udara i dijabetesa. Ima i puno vitamina A, koji je “nadležan” ne samo za imunitet i zdravlje očiju, već i za zdravu kožu i kosu. Bogata je i vitaminom C, koji je važan za proizvodnju kolagena, uz to obiluje i željezom kao i – holinom, tvari koja pospješuje – dobar san, raspoloženje i pamćenje.
