U Bosni i Hercegovini je od 2013. godine, kada je potpisana Istanbulska konvencija (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), ubijeno više od 70 žena – prema podacima nevladinih organizacija koje zagovaraju uvrštavanje femicida u entitetske kaznene zakone, samo u 2024. godini njih 12. Službenu državnu statistiku ne vodi nijedna institucija.
Mnogo je žena koje, potaknute slučajevima femicida, priznaju da i same trpe nasilje, ali ne znaju kome se obratiti, nemaju hrabrosti progovoriti ili pak ne vjeruju institucijama sustava. Za sve koje trpe nasilje prva adresa uvijek može biti savjetovalište putem SOS brojeva 1264 za RS i 1265 za FBiH – pozivi su besplatni, dostupni 24/7, a pozivateljica može ostati anonimna. Ako postoji strah od ponavljanja nasilja, moguće je zatražiti hitan smještaj u sigurnu kuću.
Udruge JABiHEU i Dignitet, u okviru projekta „Sprječavanje femicida i rodno utemeljenog nasilja“, koji provode uz financijsku podršku EU-a, pokrenule su Digitalnu kliniku u kojoj će stručnjaci iz područja ljudskih prava i borbe protiv nasilja, ponajprije s mladima, u online prostoru raspravljati o ključnim pravnim i društvenim pitanjima vezanim uz rodno utemeljeno nasilje. U sklopu aktivnosti, istaknuta aktivistica i bivša povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović, uz sudjelovanje više od 50 zainteresiranih, govorila je o značaju Istanbulske konvencije.
Nakon femicida u Kalesiji u veljači 2025., na društvenim mrežama pojavili su se komentari u kojima se žrtvu optužuje da je „sama tražila“ ili „sigurno zaslužila“. Nažalost, takvi komentari javljaju se nakon gotovo svakog slučaja femicida u BiH i regiji.
„Takvi komentari nisu ništa drugo nego pokušaji racionalizacije nasilja. Oni odražavaju duboko usađenu mizoginiju i patrijarhalne predrasude, gdje se nasilje ne sagledava kao posljedica sustavnih nepravdi, nego se umanjuje ili opravdava. Time se fokus prebacuje s analize uzroka nasilja na individualizirane i stigmatizirajuće narative“, ističe novinar i istraživač Nikola Vučić, autor knjige Kritika toksične muškosti.
Batine kao „tradicionalna vrijednost“
Psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež smatra da je u našem društvu duboko ukorijenjeno uvjerenje da se batine „zaslužuju“, a „zaslugu“ procjenjuje onaj tko je u poziciji autoriteta.
„U obiteljima je autoritet roditelj, a u partnerskim odnosima dvoje odraslih ravnopravnih ljudi, no žene često preispituju svoje ponašanje i žive u uvjerenju da su nešto pogriješile. U nas je uobičajeno mišljenje da je netko zaslužio batine jer je učinio nešto loše“, kaže Vehabović Rudež. Naglašava da aktivizam protiv rodno utemeljenog nasilja i femicida nije poziv ženama da napuštaju brakove, nego poziv da svi shvate kako nitko ne zaslužuje živjeti u odnosu u kojem ga netko fizički ili emocionalno zlostavlja.
Braniteljica ljudskih prava Gorana Mlinarević temelj tolerancije prema rodno utemeljenom nasilju vidi u patrijarhalnim odnosima:
„Žena je kroz povijest patrijarhata smatrana imovinom – prvo oca, a zatim muža. Feministička borba i socijalizam donijeli su promjene, ali još uvijek nismo napustili koncept ‘muškog vlasništva’ nad ženom. Većina žena jest emancipirana, no muškarci se teško odriču privilegija muškosti, koja je često militarizirana i toksična.“
Vučić dodaje da nasilje muškaraca nad ženama nije izoliran incident, nego manifestacija duboko ukorijenjenih patrijarhalnih struktura i rigidnih normi muškosti koje legitimiraju nasilje.
Odgoj – početak i žrtve i nasilnika
„U obitelji se odgajaju žrtve – djevojčice učimo da budu dobre i tihe, da na loše ponašanje odgovaraju dobrim, bez da im objasnimo da to ponekad znači toleriranje zlostavljanja. Istodobno, nasilnike odgajamo stalnim pohvalama ili posramljivanjem“, navodi Vehabović Rudež.
Prema njezinim riječima, nasilje je društveni problem, a ne pitanje ljubavi, i mora biti prijavljeno – bilo od žrtve, bilo od svjedoka.
Problematična očekivanja od muškaraca
BiH nema službenu statistiku femicida, no podaci pokazuju da gotovo svaki drugi počinitelj nakon ubojstva izvrši samoubojstvo. „To je paradoks toksične muškosti – društvo od muškaraca očekuje snagu i kontrolu, a uskraćuje im prostor za emocionalno izražavanje i suočavanje s vlastitim slabostima“, kaže Vučić.
Unatoč pozitivnim promjenama u definiranju muškosti u posljednjih sto godina, s jačanjem tzv. antirodnih pokreta sve je više i žena koje relativiziraju nasilje i zagovaraju povratak patrijarhalnim vrijednostima.
Vehabović Rudež upozorava da mnoge žene, unatoč nasilju, ostaju u vezama zbog srama ili uvjerenja da je ljubav „jača od svega“.
Gdje potražiti pomoć
Ako ste žrtva nasilja ili mu svjedočite, nasilje u obitelji i nasilje nad ženama možete prijaviti pozivom na broj 122 ili odlaskom u najbližu policijsku postaju.
Za savjet, pomoć i podršku nazovite SOS telefon: 1264 (Republika Srpska) ili 1265 (Federacija BiH) – linije su besplatne i dostupne 24 sata dnevno.
Tekst: Rubina Čengić
