U našem društvu postoje različiti nazivi koji se koriste za opisivanje članova najuže obitelji. Na primjer, nekome je šogor sestrin suprug, dok je nekome i ženin brat. Da bismo bolje razumjeli nazive poput zaove, jetrve i badže.
Za rodbinske odnose u hrvatskom književnom jeziku imamo mnogo preciznih naziva, ali u razgovornom jeziku to se gubi
Evo svih naziva iz svojte, dakle šire rodbine.
- Ženini roditelji: punac i punica
- Muževi roditelji: svekar i svekrva
- Sinova ili bratova žena: nevjesta, nevista, neva, snaha, snajka, snaja
- Kćerkin muž: zet
- Sestrin muž: svak, šogor
- Muževa sestra: zaova
- Muž muževe sestre: zaovac
- Djeca muževe sestre: zaovičići
- Mužev brat: djever
- Djeca muževog brata: djeveričići
- Žene dvojice braće: jetrve
- Žena muževog brata: jetrva
- Muževi dviju sestara: pašanci, badže, pašenozi
- Ženina sestra: svastika
- Muž ženine sestre: svak
- Mamina i tatina sestra: tetka
- Tetkin muž: tetak, dundo,
- Mamin brat: ujak, ujo, ujac, dundo, daidža, barba
- Žena maminog brata: ujna
- Tatin brat: stric, striko, dundo, amidža, barba
- Žena tatinog brata: strina
- Kćeri dviju sestara ili braće: sestrične
- Svaki prvi rođak, sestrin, bratov, tetkin, stričev ili ujakov sin: bratić
- Mamina i tatina mama: baka, baba, nona
- Mamin i tatin tata: did, djed, dedo, đedo, dida, nono
- Tatina nova žena: maćeha
- Mamin novi muž: očuh
- Djeca iz prijašnjeg braka novog supružnika: pastorak ili pastorka
- Rodbina: krvna veza
- Svojta: muževa ili ženina rodbina
Neke starinske riječi i nazivi gube se u suvremenom hrvatskom jeziku jer ljudi više ne žive u istim domaćinstvima i na selima. Kroz godine su se ove riječi nekako izgubile iz govora pa ih se mnogi danas ni ne sjećaju, a mlađe generacije za njih nikad nisu ni čule.
