Priča o nikad izgrađenoj velikoj zračnoj luci na Cernu kod Ljubuškog, točnije ispod Ograđenika, ponovno je privukla pozornost javnosti nakon svjedočanstva umirovljenog generala HV-a Ljube Ćesića Rojsa.
Riječ je o jednom od ambicioznijih, ali široj javnosti gotovo nepoznatih projekata koji se, prema Rojsovim riječima, razmatrao u vrijeme predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška.
Rojs je o projektu govorio pred kamerama OTPOR-a, a tvrdi kako je nedavno ponovno pronašao i dokumentaciju povezanu s planiranom zračnom lukom.
„Trebali smo napraviti zračnu luku i sad sam upravo našao dokumentaciju… trebat će pokrenuti da se napravi zračna luka ispod Ograđenika na Cernu“, kazao je Rojs.
Pista od čak 3.000 metara
Prema njegovu svjedočanstvu, Cerno nije odabrano slučajno. Konfiguracija terena navodno je omogućavala izgradnju piste duge čak 3.000 metara, što bi omogućilo prihvat velikih zrakoplova.
Rojs tvrdi da je pokojni Gojko Šušak o projektu razgovarao i s Amerikancima iz Napulja te da se razmatralo premještanje određenih kapaciteta na ovo područje. Projekt uspoređuje s velikom zračnom lukom koju su Amerikanci izgradili na Kosovu.
No zamišljena zračna luka nije trebala biti samo mjesto za slijetanje i polijetanje zrakoplova.
Prema Rojsovim tvrdnjama, trebala je postati veliko prometno, logističko i gospodarsko središte Hercegovine.
Više od 3.000 radnih mjesta
Jedna od najzanimljivijih tvrdnji odnosi se na broj radnih mjesta. Rojs navodi kako bi zračna luka na Cernu mogla zapošljavati više od 3.000 ljudi.
Veliku korist od projekta trebala je imati i poljoprivreda. Ideja je bila omogućiti da se proizvodi iz Hercegovine preko novog prometnog i logističkog čvorišta brže plasiraju na udaljena tržišta.
Time bi zračna luka imala znatno širu gospodarsku funkciju od samog putničkog prometa.
Rojs: Ušteda goriva bila bi ogromna
Posebno zanimljiva bila je navodna ekonomska računica projekta.
Rojs tvrdi kako se razmatrala prednost Cerna u odnosu na Mostar zbog konfiguracije terena. Prema njegovu svjedočanstvu, polijetanje iz mostarske kotline zahtijeva veću potrošnju goriva, dok bi pristup zračnoj luci na Cernu za zrakoplove bio povoljniji.
Tvrdi čak da je postojao izračun prema kojem bi se kroz deset godina, samo zahvaljujući uštedi kerozina, mogla opravdati odnosno pokriti vrijednost izgradnje nove zračne luke.
Zbog geografskog položaja, prema toj zamisli, Cerno je trebalo konkurirati i zračnim lukama na hrvatskoj obali.
Rojs smatra da bi zrakoplovi prema Cernu mogli prilaziti preko otvorenog prostora od smjera Imotskog te tvrdi kako bi zračna luka mogla preuzeti i dio prometa Splita i Dubrovnika.
Zašto zračna luka nikada nije izgrađena?
Najzanimljiviji dio Rojsova svjedočanstva odnosi se upravo na pitanje zbog čega tako veliki projekt nikada nije realiziran.
Prema njegovim riječima, postojao je unutarnji otpor projektu, a pritom izrijekom spominje protivljenje jednog franjevca.
„Tada, nažalost, jedan naš franjevac je bio protiv, trebali smo napraviti zračnu luku“, navodi Rojs.
Tvrdi da je ponovno pronašao dokumentaciju
Priča bi mogla dobiti nastavak jer Rojs tvrdi da je dokumentaciju vezanu uz nekadašnje planove ponovno pronašao.
Štoviše, iz njegova izlaganja proizlazi kako smatra da bi mogućnost realizacije takvog projekta trebalo ponovno razmotriti.
U istom razgovoru Rojs govori i o cestovnoj infrastrukturi koja bi povezivala Livno, Tomislavgrad, Grude, Cerno i Međugorje, navodeći kako je za razvoj Hercegovine ostalo još mnogo infrastrukturnih projekata koje bi trebalo realizirati.
Priča o zračnoj luci na Cernu tako nakon više desetljeća ponovno otvara zanimljivo pitanje: koliko je projekt doista bio blizu realizacije i što se nalazi u dokumentaciji za koju Rojs tvrdi da je sačuvana?
NAPOMENA: Ovo je samo jedan dio priče i anegdota koje je pred kamerama OTPOR-a ispričao umirovljeni general HV-a Ljubo Ćesić Rojs.
