Nasilje na internetu i govor mržnje uskoro će biti kažnjivi na području Zapadnohercegovačke županije. Na problem zloupotrebe internetskih platformi upozorila je i Europska komisija, koja u svom prošlogodišnjem izvješću navodi kako mrežne platforme u Bosni i Hercegovini često služe za poticanje mržnje i širenje dezinformacija, piše Večernji list BiH.
Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije stoga će uskoro uputiti prijedlog za izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru Zapadnohercegovačke županije, gdje će se javnim mjestom smatrati društvene mreže, internetske stranice, forumi i sve druge internetske platforme na kojima nadležna tijela za provođenje zakona poduzimanjem radnji mogu utvrditi identitet osoba koje svojim postupcima vrše prekršaje protiv javnog reda i mira, rečeno je na posljednjoj sjednici Vlade Zapadnohercegovačke županije.
Nije u suprotnosti s EU-om
Time je ova županija među prvima prihvatila inicijativu i krenula u izmjene zakona kako bi se govor mržnje i nasilje na internetu i sankcioniralo. Riječ je o odgovoru na inicijativu koja je stigla iz Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a koja je upućena svim županijskim ministarstvima.
– Nasilje na internetu predstavlja sve veći sigurnosni problem u Federaciji Bosne i Hercegovine te veliki broj mladih svakodnevne su žrtve te vrste nasilja, kao i veliki broj žena i marginaliziranih skupina u društvu. Inicijativom za izmjenu županijskih zakona koji reguliraju javni red i mir ne bi se sprečavalo slobodu govora, koja je osnovno ljudsko pravo. Tom inicijativom pozivamo županijske vlade da izmijene svoje zakone u oblasti javnog reda i mira kako bi se već postojeći prekršaji protiv javnog reda i mira koji su već propisani odnosili i na prostor na internetskim platformama i društvenim mrežama – navodi se u obrazloženju inicijative.
Dalje se naglašava kako inicijativa nije u suprotnosti sa zakonodavstvom Europske unije, već je, zapravo, u skladu s politikama zaštite od nasilja i zaustavljanja govora mržnje. Podsjetili su i na činjenicu da se u Republici Srpskoj prije šest godina pristupilo izmjeni Zakona o javnom redu i miru nakon kojeg nadležna tijela za očuvanje javnog reda i mira internet tretiraju kao javni prostor i pokreću prekršajne postupke protiv osoba koje ugrožavaju javni red i mir. Za kršenje odredbi u tom entitetu predviđene su visoke novčane kazne, pa čak i kazna zatvora.
U Republici Hrvatskoj, koja je članica Europske unije, nadležna tijela također pokreću prekršajne postupke za kršenje javnog reda i mira posredstvom internetskih platformi i društvenih mreža. Kada je riječ o Zapadnohercegovačkoj županiji, prema Zakonu o javnom redu i miru koji je trenutačno na snazi, fizičke osobe koje krše javni red i mir može se kazniti novčanom kaznom u visini od 50 do 1500 konvertibilnih maraka. Hoće li za one koji javni red i mir budu kršili na internetu biti propisane veće kazne, bit će poznato nakon izrade nacrta zakona. Zbog činjenice da sve veći broj osoba u Bosni i Hercegovini zloupotrebljava internet, problemom kibernetičkog nasilja ozbiljno se bave i na razini države.
U parlamentarnu proceduru upućen je prijedlog izmjena Kaznenog zakona BiH kojim bi se proširilo kažnjavanje govora mržnje, pogotovo na internetu i društvenim mrežama. Prijedlog je uputio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kaznenim zakonom BiH zabranjuje se javno poticanje nasilja i mržnje prema skupini ili pojedincu na osnovi rase, boje kože, religije, podrijetla, nacionalne pripadnosti. Prema nekim podacima, u Bosni i Hercegovini aktivno djeluje 615 web-portala. Govor mržnje i širenje netrpeljivosti na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj i spolnoj osnovi na tim portalima nitko ne kontrolira.
Nema imena vlasnika
Rezultati istraživanja “Mapiranje medijskih portala u BiH” pokazuju kako gotovo polovina portala koji objavljuju informativne medijske sadržaje nema navedene podatke o imenima urednika i novinara tog medija. Podaci Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi pokazuju kako je tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini zabilježeno 119 incidenata koji su motivirani predrasudama prema nekoj etničkoj i vjerskoj skupini, jeziku, rasi ili seksualnoj orijentaciji. Spomenuti zakoni koji bi ubuduće trebali tretirati internetske platforme odnosno kibernetičko nasilje uključuju i kontrolu društvenih mreža koje koristi većina bh. stanovnika starijih od 12 i mlađih od 70 godina, a na kojima nerijetko pod punim imenom i prezimenom određene osobe vrijeđaju, prijete ili šire mržnju prema drugima.
