Veliki dio građana Federacije Bosne i Hercegovine koji i dalje radi na minimalcu s nestrpljenjem očekuje kraj lipnja i najavljenu novu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH koja bi trebala, prema informacijama Večernjeg lista, rezultirati dogovorom oko nastavka isplate neoporezive pomoći radnicima do kraja ove godine.
Nastavak inflacije
Podsjećamo, sukladno još uvijek važećoj uredbi, ta mogućnost postoji još samo za plaću za mjesec lipanj te se mnogi s pravom pitaju što ih očekuje u nastavku ljeta, a poglavito uzevši u obzir činjenicu da veliki dio poslodavaca uopće nije podizao plaće svojim radnicima, osim onog zakonskog minimuma na početku godine, niti je koristio pogodnosti koje su uslijedile nakon što je došlo do prvog smanjenja zbirne stope doprinosa. Za to vrijeme valovi snažnih financijskih udara poput kakvog plimnog vala uništavaju ionako erodirani životni standard žitelja zemlje koja je na samom europskom dnu kada govorimo o ekonomiji.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samir Kurtović za Večernji list je potvrdio kako je stav sindikata da iznos pomoći ostane 300 maraka te da se isplaćuje cijelu ovu godinu, otkrivši i kako je intencija dobiti i podatke koliko je zapravo poslodavaca zaista koristilo ovu mogućnost. Poručio je kako je pitanje nastavka isplate neoporezive pomoći iznimno značajno, a poglavito za one radnike koji primaju minimalne iznose plaće. Kazavši kako bi nova sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća mogla biti krajem lipnja on je dodao i da je u fokusu i izrada općeg kolektivnog ugovora uz naglasak na pregovaračkim timovima za tu namjenu.
Pitanje neoporezive pomoći radnicima neodvojivo je vezano od tematika životnog standarda i s time povezanih inflacijskih kretanja, posebno izraženih u 2026. godini uslijed krize na Bliskom istoku i općeg poremećaja u snabdijevanju energentima. Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za svibanj 2026. godine iznosila je 3.436,70 KM, prosječna plaća je na razini od 1700 maraka, a ona minimalna, koju i dalje prima značajan dio radnika, tek 1027 KM.
S druge strane u Federaciji BiH bi kraj ove godine morao rezultirati i prvim učincima novog zakonskog rješenja o fiskalizaciji čija je primjena od suštinskog značaja za visinu plaće, iako površnim pogledanom to i ne izgleda tako.
Naime, promjenama u sustavu fiskalizacije namjera Federacije je poboljšati poreznu disciplinu te učinkovitije puniti federalnu blagajnu, a onda, barem nas tako uvjeravaju nositelji vlasti u tom entitetu, krenuti u proces vidljivijeg smanjivanja zbirne stope doprinosa.
Visoka stopa
Ona je, podsjećamo, unatoč prvom smanjenju iz prošle godine, i dalje među višima u Europi, što predstavlja značajno opterećenje za brojne poslodavce i radnike, ali odbija i potencijalne investitore.
U potonjem slučaju valja podsjetiti kako je prošle godine s primjenom započeo novi način obračuna zbrojne stope doprinosa po zaposlenom koja se smanjila za 13,25 posto, odnosno za pet i pol indeksnih bodova (u apsolutnom iznosu stopa doprinosa smanjena je s 41,5 posto na 36 posto), no stanje na terenu pokazuje da veliki broj poslodavaca nije iskoristio smanjenje opterećenja na rad kako bi svojim radnicima uvećao mjesečna primanja.
Štoviše, zbog kontinuiranog smanjenja iznosa neoporezive pomoći, brojnim radnicima plaća zapravo i pada mjesecima u kontinuitetu. Ipak, krajem godine, sukladno ranijim najavama, a pod uvjetom da se novi Zakon o fiskalizaciji transakcija pokaže uspješnim, Federacija bi mogla realizirati još jednu mjeru kojom će smanjiti doprinose, a koji bi onda poslodavcima, barem onima koji i dalje ne prate inflacijski rast, dali odriješene ruke da radnicima u značajnijoj mjeri povećaju plaće. Naravno, sve u konačnici ovisi od samih poslodavaca i njihove spremnosti za vrednovati rad svojih zaposlenika.
