Ljubuški je poznat po tome što prvi u BiH počinje sa sadnjom mladog krumpira poznatog pod nazivom Ljubuški rani. Sadnja uobičajeno počinje sredinom siječnja u plastenicima, a narednog mjeseca na otvorenom.
U razgovoru za PROTV Dubravko Vukojević, direktor zadruge Plodovi zemlje, prisjeća se svog djetinjstva i odrastanja uz poljoprivredu.
– S jedne strane, sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom, a s druge, nema radne snage. Uzalud i dnevnice od 150 KM kada na selu više nitko neće da radi. Što se tiče poticaja, oni su dobri. Bogohulio bih kada bih drugačije govorio. Međutim, mislim da se i o tom pitanju zakasnilo, jer mi nemamo uređen sustav kada je riječ o uvozu. Što se tiče „Ljubuškog ranog“, mi sve plasiramo. Do polovine lipnja iskopamo sav urod i prodamo, jer u tom periodu nema ni banjalučkog, hrvatskog, njemačkog, nema ničijeg krumpira osim našeg.- kaže Vukojević
U okviru Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača na 350 hektara proizvode krumpir. Lani je proizvedeno 7.000 do 8.000 tona mladog krumpira, a isti plan imaju i ove godine.
Cilj je na lokalno tržište plasirati jedinstveni domaći proizvod, mladi ljubuški krumpir, prepoznatljiv po svojoj kvaliteti i vremenu dospijeća na tržište. Pod jedinstvenim brandom “Ljubuški rani” plan je da se prve količine ovog proizvoda nađu na policama nekoliko supermarketa u BiH već u svibnju i lipnju ove godine.
Prilog RTV HB
U Ljubuškom je započela sadnja mladog krumpira, poznatog kao Ljubuški rani, koji se uzgaja na oko 350 hektara plodnog tla u Vojnićima, Šipovači, Klobuku i Veljacima. Proizvođači koriste visokokvalitetne sorte, među kojima su Carrea, Anises i Sanibel, a većina sjemena dolazi iz uvoza.
Predsjednik Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević ističe da su pripreme u tijeku unatoč zimskim uvjetima. „Jutros smo imali -7 stupnjeva, ali to nije problem. Zima kad dođe na vrijeme ne smeta nam, no kad se pomakne na travanj, situacija je drugačija. Ove godine imamo pravu zimu u siječnju, što bi moglo biti povoljno“, rekao je Vukojević.
Prošlogodišnji urod iznosio je između sedam i osam tisuća tona, a proizvođači očekuju slične rezultate i ove godine. Većina krumpira plasira se na domaće tržište, dok je oko 15 tona izvezeno u Hrvatsku. Cijena bi, prema procjenama, trebala ostati na prošlogodišnjoj razini.
Ljubuški rani krumpir već više od deset godina nosi oznaku zaštićenog podrijetla, a Vukojević ističe da je prepoznatljiv po kvaliteti i ranom dozrijevanju. „Nemamo problema s plasmanom. Neke godine potražnja je nešto manja, druge veća, ali uvijek nađemo tržište“, dodao je.
Proizvođači se suočavaju s problemom nedostatka radne snage, što otežava uzgoj i berbu. „Kad radnika nema ni za tvrtke, jasno je koliko ih nedostaje u poljoprivredi. Malo je onih koji su spremni obući čizme i raditi na njivi, uglavnom su to stariji ljudi“, kazao je Vukojević.
Unatoč izazovima poput klimatskih promjena i visokih troškova, uzgoj mladog ljubuškog krumpira ostaje važan dio lokalne poljoprivrede, a tradicija i predanost proizvođača osiguravaju njegovu prisutnost na tržištu.
