Iako su dnevnice za sezonske poslove u poljoprivredi posljednjih godina znatno porasle, brojni voćari i poljoprivrednici diljem BiH suočavaju se s problemom koji prijeti opstanku njihove proizvodnje – nedostatkom radne snage. Poslodavci danas za jedan dan rada nude između 100 i 150 KM, uz plaćen prijevoz, obrok, pa čak i dodatne stimulacije za one koji rade tijekom cijele sezone. Unatoč tome, zainteresiranih radnika gotovo da i nema.
Utrka s vremenom
Berba trešanja, višanja, malina, borovnica, šljiva i drugog sezonskog voća postaje prava utrka s vremenom. Plodovi ne mogu čekati, a svaki izgubljeni dan znači manji urod i značajne financijske gubitke. Mnogi proizvođači ističu kako više ne razmišljaju o širenju proizvodnje, nego o tome kako će ubrati ono što su mjesecima uzgajali. Ističu da su bili prisiljeni iz godine u godinu povećavati naknade kako bi privukli radnike. Dok se prije pet ili šest godina za sezonske poslove u voćnjacima i na njivama najčešće nudilo između 40 i 70 KM dnevno, danas se u mnogim dijelovima zemlje isplaćuje od 100 do 150 KM, a za pojedine hitne poslove tijekom vrhunca berbe i više od toga. Uz dnevnicu, gotovo redovito osiguravaju obrok, osvježenje i prijevoz, a nerijetko isplaćuju i dodatne bonuse. U Semberiji se, primjerice, beračima jagoda plaća oko 10 KM po satu, što znači da dnevna zarada može dosegnuti oko 100 KM, dok voćari i poljoprivrednici u Posavini i Hercegovini za najtraženije sezonske poslove nude i do 150 KM dnevno. Unatoč tome, povećanje dnevnica nije donijelo očekivan rezultat jer je broj zainteresiranih radnika iz godine u godinu sve manji. “Prije desetak godina bilo je dovoljno javiti da tražimo berače i već sutradan imali bismo dovoljno ljudi. Danas možete ponuditi i veću dnevnicu, ali jednostavno nema tko doći. Ljudi su otišli ili rade druge poslove”, kaže jedan voćar iz Hercegovine. Slična iskustva imaju i proizvođači jagodičastog voća u središnjoj Bosni. Ističu da se posljednjih godina sve češće događa da članovi obitelji, prijatelji i susjedi uskaču u berbu kako bi spasili urod. “Nije problem platiti radnika. Problem je pronaći ga. Nudimo više nego ikada prije, osiguravamo obrok i prijevoz, ali telefoni rijetko zvone. Oni koji su nekad radili kod nas, danas su u Hrvatskoj, Sloveniji ili Njemačkoj”, navodi proizvođač malina.
Odlazak stanovništva
Razlozi za ovakvo stanje brojni su. Posljednjih godina BiH je napustio velik broj radno sposobnih ljudi, osobito mlađe populacije koja je nekada činila okosnicu sezonskih poslova. Oni koji su ostali uglavnom traže sigurnije i dugoročnije zaposlenje. Mnogi građani tijekom ljeta odlaze na sezonski rad u Hrvatsku ili druge zemlje EU-a, gdje za iste ili slične poslove mogu zaraditi nekoliko puta više. Domaći proizvođači teško mogu konkurirati takvim uvjetima, bez obzira na povećanje dnevnica. Problem dodatno pogoršava starenje stanovništva u ruralnim područjima. Brojna sela ostala su bez mlađih stanovnika, a stariji više ne mogu obavljati fizički zahtjevne poslove poput berbe voća ili okopavanja usjeva. Poljoprivrednici upozoravaju da bi posljedice uskoro mogle biti još ozbiljnije. Dio proizvođača već smanjuje površine pod voćem i povrćem ili odustaje od kultura koje zahtijevaju velik broj berača. Neki razmišljaju o ulaganju u mehanizaciju gdje je to moguće, no kod brojnih voćnih kultura ljudski rad i dalje je nezamjenjiv. Paradoks je očit – dnevnice nikada nisu bile više, a radnika nikada manje. To najbolje pokazuje da problem više nije u visini zarade, nego u kroničnom nedostatku ljudi.
