Korisnici bankarskih usluga u Federaciji BiH nerijetko se žale da plaćaju dvostruko za iste usluge banaka.
Naime, posljednjih mjeseci većina banaka u FBiH počela je svojim korisnicima naplaćivati provjeru stanja na računima, iako za njihovo održavanje već uredno plaćaju mjesečnu naknadu.
I tu nije kraj – velik broj banaka u FBiH naplaćuje i ispis upute za uplatu na račun, što je najčešće potrebno prilikom zaposlenja kada poslodavac traži broj računa na koji će isplaćivati plaću. Ovu uslugu pojedine banke naplaćuju od 5 do 10 KM.
Ako zatražite potvrdu o solventnosti, što vrlo često same banke traže pri podnošenju zahtjeva za kredit, a do koje mogu doći jednim klikom, za nju ćete platiti 15 KM.
Odlučite li podignuti kredit, u 95 posto slučajeva već prilikom realizacije plaćate osiguranje. Međutim, to nije dovoljno – određeni broj banaka u FBiH naplaćuje i jednu ratu unaprijed, također kao oblik osiguranja, piše Faktor.ba.
„Sve po zakonu“
Redakciji Faktora javila se korisnica ASA banke iz Sarajeva. Ona je ispričala da je prilikom podizanja kredita platila 700 KM osiguranja, ali i dodatnu ratu. Kada je upitala bankarsku službenicu zašto, odgovoreno joj je da se radi o „mjeri osiguranja“ te da će joj novac biti vraćen po otplati kredita.
Odgovore na ovakvu praksu Faktor je potražio u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH. Iz Agencije su odgovorili stručnim rječnikom, pozivajući se na Zakon.
Naveli su da zakonski okvir u FBiH posebnim propisima uređuje prava korisnika financijskih usluga koje pružaju banke i drugi davatelji usluga. Prema Zakonu, banke su dužne korisnicima pružiti informacije o uvjetima i svim bitnim karakteristikama usluga putem standardnog informacijskog lista, te jasno navesti sve naknade i troškove koji proizlaze iz ugovora.
Prevedeno na jednostavan jezik, banke u Federaciji BiH djeluju „po zakonu“, ali naplaćuju usluge na način koji građani doživljavaju kao legaliziranu pljačku. U Agenciji za bankarstvo FBiH pojašnjavaju da banke imaju „puno troškova“ – od održavanja bankomata do troška papira koji se ispisuje korisnicima prilikom provjere stanja.
Na pitanje zašto banke dodatno naplaćuju usluge, iako građani već plaćaju vođenje računa, u Agenciji navode da se „formiranje tarifa temelji na principima opravdanosti, jednostavnosti i transparentnosti, uz uvažavanje financijske inkluzije i potreba korisnika“.
– Banke samostalno određuju visinu naknada na tržištu. Detaljne informacije o vrstama i visini naknada dostupne su u javno objavljenim tarifama banaka (na njihovim web stranicama) ili u izravnoj komunikaciji s bankom – objašnjavaju iz Agencije.
„Svi naplaćuju, pa i bankari“
Na dodatno pitanje Faktora, u Agenciji su kazali kako „svi naplaćuju svoje usluge, pa tako i bankari“. Kao primjer naveli su poštu, državne takse i druge javne usluge, uz napomenu da je „logično da i službenik u banci naplaćuje svoje vrijeme jer ga troši da pomogne klijentima“.
Na upit zašto se prilikom odobravanja kredita, uz osiguranje, naplaćuje i jedna rata unaprijed, iz Agencije je rečeno da poslodavci često kasne s uplatom administrativnih zabrana (obustava s plaće), pa bankarski sustav registrira i jedan dan kašnjenja, zbog čega se preventivno naplaćuje dodatna rata.
Iz svega navedenog jasno je da se u BiH štite svi – bankari, trgovci i poduzetnici – osim samih građana, odnosno korisnika usluga. No, iz Agencije za bankarstvo FBiH napominju da građani imaju pravo obratiti se instituciji bankarskog ombudsmana, koja djeluje pri samoj Agenciji.
