Ekstremne vrućine i dugotrajan nedostatak kiše ostavljaju sve vidljivije posljedice na poljoprivredu u Hercegovini. Iako su masline kulture prilagođene toplijem mediteranskom podneblju, i one na svojim listovima i plodovima već pokazuju znakove ekstremnih vremenskih uvjeta. Maslinari očekuju manji randman nego prethodnih godina, ali ističu kako kvaliteta ulja ne bi trebala biti upitna.
Žitomislić, smješten između Mostara i Čapljine, okružen je nasadima vinove loze i maslina. Iako je Neretva u neposrednoj blizini, sunce nemilosrdno prži i početkom rujna.
U mladim, dvogodišnjim nasadima sustav navodnjavanja „kap po kap“ postao je gotovo nužan kako bi masline preživjele dugotrajno razdoblje bez oborina.
Bez navodnjavanja problemi s prinosom
Maslinari koji nemaju mogućnost navodnjavanja mogli bi se suočiti s problemima kada je riječ o ovogodišnjem prinosu maslina, a ista situacija pogađa i vinovu lozu.
Oni koji imaju mogućnost navodnjavanja prošli su znatno bolje.
Maslina, ističu maslinari, ne podnosi preveliku količinu vode i vlage, ali ni ona ne može bez posljedica izdržati dva i pol mjeseca bez kapi kiše.
Zbog takvih uvjeta očekuje se da iskoristivost ulja iz ploda masline, odnosno randman, za većinu proizvođača neće biti na razini prethodnih godina.
„Čovjek uči cijeli život“
Maslinarstvo je, kao i druge poljoprivredne grane, svojevrstan „biznis pod otvorenim nebom“. Bez obzira na iskustvo proizvođača, vremenske prilike uvijek mogu donijeti nove izazove zbog kojih su stalno učenje i prilagodba nužni.
„Ima ona stara naša poslovica koja kaže – čovjek uči cijeli život i opet umre glup“, slikovito poručuju hercegovački maslinari.
Upravo zbog toga potrebno je stalno unapređivati postojeće znanje, pratiti sajmove i nove trendove te sudjelovati na edukacijama i kongresima.
U tome vide i jednu od najvećih razlika između današnjih maslinara i generacija koje su se ovim poslom bavile prije 50 ili 60 godina. Današnji proizvođači žele učiti, unaprijediti svoj rad, ali i podizati kvalitetu onoga što na kraju stavljaju u bocu – „Zlatnih kapi Hercegovine“.
U Domanovićima posljednja ozbiljna kiša pala 27. ožujka
Drugi primjer posljedica ovogodišnje suše vidljiv je u Domanovićima, u masliniku zasađenom 2018. godine.
Zdravstveno stanje plodova ondje je odlično, ali podatak o oborinama najbolje pokazuje koliko je ova godina bila ekstremna.
Kako ističu maslinari, posljednja „prava, poštena kiša“ koja je ozbiljnije natopila zemlju pala je još 27. ožujka.
Ova godina tako je napravila niz presedana, a proizvođači su se morali prilagođavati situaciji na terenu.
Kaolinska glina štiti list i plod
Frezanje, malčiranje i druge agromehaničke mjere obavljene su prema pravilima, dok se trenutačno uglavnom kosi trava.
Kao i kod vinove loze, svoju je primjenu u maslinicima pronašla i kaolinska glina, koja pruža višestruku zaštitu.
Njezinom primjenom list dobiva specifičan premaz koji ga štiti od izgaranja i oštećenja uzrokovanih jakim suncem, a samim time štiti se i plod. Na taj se način masline lakše nose s posljedicama dugotrajne suše i ekstremnih temperatura.
Najnovija istraživanja, kako navode maslinari, pokazuju i da maslinova muha izbjegava tretirane masline, odnosno tretirane listove i plodove, što predstavlja dodatnu korist primjene kaolinske gline.
Kvaliteta ulja ne bi trebala biti upitna
Unatoč svim problemima koje je donijela sušna godina, kvaliteta ovogodišnjih ulja ne bi trebala biti upitna, barem kada je riječ o proizvođačima okupljenima oko Hercegovačke udruge maslinara.
Zajedničkim radom i suradnjom nastoji se kontinuirano podizati ljestvica, kako u načinu rada i održavanja maslinika tako i u kvaliteti konačnog proizvoda.
Poseban izazov predstavljaju brojni mladi nasadi koji tijekom ovakvih vremenskih ekstrema zahtijevaju znatno više brige.
Pet litara vode ručno su nosili do svake masline
Koliko su se pojedini maslinari morali boriti kako bi sačuvali mlade nasade, najbolje pokazuje primjer proizvođača koji nisu imali odgovarajuće sustave navodnjavanja.
Kada je počela velika suša, pojedini su proizvođači jedan dan punili plastične boce od pet litara vodom, a zatim ih fizički nosili do maslina, svladavajući pritom i visinsku razliku od gotovo 70 metara.
Svakoj maslini davali su po pet litara vode.
Takav posao više nije bio pitanje postizanja boljeg prinosa, nego, kako ističu, „spašavanja golog života“ mladih stabala.
Hercegovačka ulja osvojila 15 zlatnih medalja
Važnu ulogu u razvoju hercegovačkog maslinarstva i podizanju standarda kvalitete ima Federalni agromediteranski zavod, koji se opisuje kao lokomotiva razvoja uljarske proizvodnje i standarda.
Da Hercegovina posljednjih godina ozbiljno podiže kvalitetu svojih maslinovih ulja, potvrđuju i rezultati sa svjetskih natjecanja.
Od 19 poslanih uzoraka čak 15 osvojilo je zlatne medalje, što je snažna potvrda kvalitete i smjera kojim ide hercegovačko maslinarstvo.
Ovogodišnja suša proizvođačima je donijela brojne probleme i još jednom pokazala koliko je poljoprivreda izložena vremenskim prilikama na koje čovjek teško može utjecati.
Maslinari se stoga nadaju da ovako ekstremno sušna godina neće postati novo pravilo, nego iznimka iz koje će izvući pouke i dodatno prilagoditi proizvodnju klimatskim izazovima koji ih očekuju.
