Pelješki ipsilon je kolokvijalni naziv za ukupnu povezanost poluotoka Pelješca cestovnom infrastrukturom, jedan je od najvećih projekata Hrvatskih cesta u povijesti koji povezuje jug Lijepe naše s ostatkom zemlje te je kičma ne samo prometne, već i društvene i gospodarske integracije tog izoliranog područja.
Istarski ipsilon dobio je opasnu konkurenciju, barem što se krajnjeg juga Hrvatske tiče. I dok je Istarski ipsilon sustav autocesta, ovaj pelješki čine trase koje nisu autocesta, ali su brza cesta projektirana za veću protočnost i sigurnost. Teške riječi u uvodu teksta nisu slučajne, Pelješki ipsilon sigurno je jedan od najvažnijih projekata stoljeća koji će trajno i pozitivno utjecati na živote ljudi, objasnit ćemo kako i zašto.
Izgradnjom i otvaranjem Pelješkog mosta 2022. godine prelazak neumske granice za stanovnike Korčule i Pelješca otišao je, zasluženo, u ropotarnicu povijesti. Svečanost otvorenja bila je primjerena za takav važan događaj moderne Hrvatske, a lokalno stanovništvo danas će bez razmišljanja potvrditi kako im je most promijenio živote. No, most bez ipsilona bio bi poput vrata bez puta – stoji, ali ne vodi nigdje! I dok zaista prekrasan Pelješki most poput manekena svako malo osvane u nekom članku ili objavi na društvenim mrežama, ipsilon je više, manje nepoznanica bez obzira na to što je jednako važan.
Pelješki most zapravo je rep slova Y čije se ceste potom granaju u dva kraka. Jedan krak obuhvaća brzu, već izgrađenu cestu od Brijeste do Dola što će jednog dana biti spoj na autocestu prema Dubrovniku. Drugi krak podrazumijeva brzu cestu od Brijeste do buduće Nove luke Perna, uključujući i obilaznicu Orebića, što se još treba izgraditi.
Nositelj projekta su Hrvatske ceste koje, moramo priznati, imaju što nositi budući da se radi vjerojatno o najvažnijoj prometnici novije Hrvatske povijesti. Dio ipsilona koji je već izgrađen prolazi kroz iznimno težak teren pelješkog poluotoka što je rezultiralo impresivnim tunelima i vijaduktima. Nema većeg gušta nego proći kroz tunel Debeli Brijeg, dug gotovo dva i pol kilometra koji reže pelješko gorje i osvijetljen je poput Betlehema i svaki je put iznova doživljaj voziti 500 metara dugim i 27 metara visokim vijaduktom Prapratno iznad stonskog zaljeva. No, cestovni show prvog kraka ipsilona je samo početak, najbolje od moderne, cestovne infrastrukture 21. stoljeća tek slijedi.
Drugi krak ipsilona započinje na deniveliranom čvoru Brijesta te se nastavlja starom cestom preko Pelješca. Za omraženu D414 lokalno stanovništvo ništa dobro ni lijepo nema za reći, puna zavoja, uska, nepregledna cesta koja velikim dijelom prolazi kroz naseljena mjesta danas je zasluženo definirana kao najopasnija cestovna dionica cijele Dubrovačko-neretvanske županije prvenstveno zbog nezadovoljavajućih tehničkih elemenata i lošeg općeg stanja. Drugi krak ipsilona jednim će dijelom prolaziti kroz postojeću D414 koja će se temeljito rekonstruirati, a većim dijelom prolazit će novim trasama, obilaznicama Janjine, Pijavičinog, Potomja i Orebića te će završiti pristupom u Novu luku Perna.
Orebićka obilaznica ono je što posebno zanima i veseli lokalno stanovništvo, vrijednost joj je vrtoglavih 50 milijuna eura, a trenutačno se čeka bijeli dim iz Hrvatskih cesta o odabiru izvođača. Jedna građevinska dozvola obuhvaća četiri etape izgradnje buduće obilaznice, otprilike oko 40 kilometara ceste, a najviše se priča o obilaznici Kapetana.
Teško je i nabrojiti sve dobre i pozitivne načine na koje će ipsilon utjecati na Pelješac, no ako se baš mora pronaći jedna negativna strana onda je to obilaznica Kapetana i to samo zbog jednog razloga – pogleda. Glasoviti Kapetani, vijugava cesta iskopana u stijeni koja se spušta u Orebić, iz kojih puca zadivljujuće lijep pogleda na Pelješki kanal, Glavat, Lastovo i Italiju na horizontu, ostat će tek turistička atrakcija, što realno i treba biti.
Kapetane ćemo u budućnosti zaobići, a s njima i gužve, nervozu i pritisak kašnjenja na trajekt u središtu Orebića gdje prometni čep tijekom ljetnih mjeseci ne jenjava. Brza cesta dovest će vas u luku Perna odakle će na Korčulu, u Novu luku Polačište, voziti brodica i trajekt. Iako ipsilon završava u Perni, cesta se prirodno nastavlja dalje i to od Polačišta (Žrnovska Banja) spojnom cestom preko brda do Gospodarske zone Lokva, odnosno križanja s D118 koja onda dalje vodi kroz otok do Vele Luke.
Iako cijela ova priča zvuči bajkovito, pogotovo za otočane i poluotočne koji su navikli kad je promet u pitanju na najgore, realzacija je i više nego izvjesna. Prioritet Hrvatskih cesta je obilaznica Orebića, čim se odabere izvođač radovi započinju, a sve zbog luke u Perni za koju je potpisan Ugovor o financiranju te se kreće u javnu nabavu također za odabir izvođača. Iako se po praznom gradilištu s druge strane kanala ne bi reklo, nakon ljeta nastavljaju se radovi i na Polačištu, a za spojnu cestu do luke trenutačno je u tijeku proces izvlaštenja. Iako brza cesta od Brijeste do Perne nije presudna za prometno funkcioniranje Pelješkog ipsilona, trenutačno se radi na projektnoj dokumentaciji.
Jednom kad Pelješki ipsilon bude u potpunosti završen zajedno s novim trajektnim lukama Perna i Polačište, na čelu s Pelješkim mostom kao najvažnijim dijelom cestovne infrastrukture, stanovnici četvrte najrazvijenije županije u Hrvatskoj ispisat će, kako se ono kaže, lijepu priču s hrvatskog juga kojih nema na bacanje. Od prelaska granice u Neumu već su se izliječili, a u narednim godinama putovanja do Dubrovnika ili kroz Pelješac do Korčule bit će kraća, ugodnija i, što je najvažnije, sigurnija. Za bogatu enološku tradiciju Pelješca ipsilon će značiti bržu distribuciju i jednostavniju logistiku, a u turističkom smislu na trasi nas očekuju vidikovci, odmorišta i biciklističke rute. Osim toga, olakšat će pristup lokalnim konobama, vinarijama, agroturizmima i brojnim skrivenim plažama koje više neće biti skrivene. Ima jedna duga cesta, kaže stih poznate pjesma, cesta koja pripada svima, onima koji putuju, a pogotovo onima koji ostaju.
